Gostujuća predavanja
  • Maria Michela Sassi (Universita di Pisa): Constructing the Physical Self in Ancient Greece: Complexion, Identity and Life (2015)
  • Ante Radonić (Tehnički muzej u Zagrebu): Potraga za životom u svemiru: nove spoznaje i implikacije (2015)
  • Michael Sevel (Law School, Sydney University): Philosophical Anarchism Reconsidered (2015)
  • Ivica Smolić (Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb): Newton's Revolution (2015)
  • Jakub Mácha (Masaryk University in Brno): Questions without answers: from metaphysics to ethics (2015)
  • Mariagrazia Portera (Centre for Advanced Studies – South Eastern Europe, University of Rijeka): Peacock’s tails and birds of paradise: the “sense of beauty” from Darwin to contemporary Evolutionary Aesthetics (2015)
  • Drago Đurić (Filosofski fakultet Univerziteta u Beogradu): Kalam kosmološki argument i njegova ograničenja (2015)
  • Werner Callebaut (KLI Institute & University of Vienna): Philosophy of Biology and the Challenge of EvoDevo (2014)
  • Klaus Corcilius (University of California – Berkeley): Aristotle on Basic Perceptual Discrimination (2013)
  • Marta Ujvari (Corvinus University, Budapest): Individual Essence: gibt es solche? (2012)
  • Jean-Baptiste Gourinat (Universite du Paris-Sorbonne): What is Philosophy for Marcus Aurelius? (2012)
  • Orly Lewis (Humboldt-Universität Berlin): Philosophy in the Service of Medicine – the case of Aristotle and Praxagoras (2011)
  • Lukas Meyer (Karl-Franzens-Universität Graz): Time Dimensions in the Climate Justice Debate (2011)
  • Christian Pfeiffer (Humboldt-Universität Berlin): Continuity and Contact: On Aristotle’s Physics V.3. (2010)
  • Thomas Pink (King’s College London): Liberty, Law and Normativity (2010)
  • Neven Sesardić (Lingan University, Hong Kong): U obranu logike “inteligentnog dizajna” (2008)
  • Luca Malatesti (University of Hull): Phenomenal Ways of Thinking (2008)
  • Andreas Arndt (Berlin-Brandenburgische Akademie der Wissenschaften): Zur Dialektik der Phänomenologie des Geistes (2007)
  • Olav Wiegand (Johannes Gutenberg Universität Mainz): Merological Semantics: Motivation and Application (2007)
  • Luca Malatesti (University of Hull): Psychopathy and Moral Understanding: Deflating the Role of Philosophy (2007)
  • Tim Crane (University College London): On the Content and Object of Experiences (2007)
  • Katlin Farkas (Central European University, Budimpešta): Dreams and Hallucinations (2007)
  • Howard Robinson (Central European University, Budimpešta): Arguing for Idealism (2007)
  • Elvio Baccarini (Sveučilište u Rijeci): Javni um, evolucijska etika i moralni status (2006)
  • Derek Matravers (Cambridge University / Open University, UK): Morality and Value (2006)
  • Ferenc Huoranszki (Central European University, Budimpešta): The Conditional Analysis of Free Will (2006)
  • Klemens Kappel (University of Copenhagen): Contextualism and the Paradox of Knowing What Someone Else Knows (2005)
  • Klemens Kappel (University of Copenhagen): The Meta-justification of Reflective Equilibrium (2005)
  • David Davies (McGill University, Canada): Contextualism and the Artistic Relevance of Artistic Acts (2004)
  • T. M. Robinson (University of Toronto, anada): Presocratics and Aristotle (2003 )
  • Elvio Baccarini (Sveučilište u Rijeci): Koherentizam i moralna percepcija (2003)
  • Evanghelos Moutsopoulos (National University of Atens): Ripening and Decay: Kairos as Concept (2002)

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS