O nama

Studij filozofije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu postoji već gotovo dva desetljeća. Njegova je specifičnost naglasak na povezanosti filozofije s drugim područjima znanja i uvažavanje činjenice da bavljenje općim i tradicionalnim filozofskim problemima nužno uključuje proučavanje mnoštva sadržaja koje filozofija dijeli s ostalim humanističkim te društvenim i prirodnim znanostima. Sve tri razine studija filozofije na Hrvatskim studijima ustrojene su prema suvremenim znanstvenim i didaktičkim standardima i po uzoru na prestižne svjetske studije filozofije, ne zanemarujući, međutim, niti specifičnu srednjoeuropsku tradiciju proučavanja povijesti filozofije. Svrha suvremenog studija filozofije stjecanje je što potpunijeg i temeljitijeg razumijevanja svijeta i čovjekova položaja u njemu te osposobljavanje za argumentirano iznošenje, interpretaciju i kritičku analizu stavova, vjerovanja i teorija u različitim područjima ljudskog djelovanja i znanja. Razmišljate li ozbiljno o studiju filozofije, na ovim ćete stranicama moći doznati na koji način Odjel za filozofiju Hrvatskih studija nastoji ispuniti ovu svrhu.


Objavljeno: 11. 2. 2016. u 20:19
Pavel Gregorić

Prva tribina ovogodišnjeg ciklusa "Eppur si muove" posvećena je temi "Čemu znanost? - Može li znanost odgovoriti na pitanje zašto?" Tribina će se održati u srijedu, 24. veljače 2016. u 19.00h u Galeriji Kupola Gradske knjižnice, Starčevićev trg 4. Urednik i voditelj tribine je dr. sc. Petar Tomev Mitrikeski, genetičar s IRB-a, dr. sc. Branko Guberina, teorijski fizičar s IRB-a i izv. prof. dr. sc. Pavel Gregorić, filozof s Odjela za filozofiju HS. Više o tribini.

Znanost se danas uobičajeno definira kao sistematsko sakupljanje i organiziranje znanja te iznošenja paradigmatskih tvrdnji o zbiljnosti koja nas okružuje - svemira i života u njemu te prirodnih zakonitosti koje ih karakteriziraju. Znanstvene tvrdnje se ne smiju protiviti formalnim sustavima poput logike i matematike iz čega proizlazi da bi morale biti empirijski/eksperimentalno provjerljive. Prema tome, znanost je jedan od epistemoloških sustava (osim filozofije i teologije) s otvorenom ambicijom rješavanja ljudskih dilema - kako uzvišenih, tako i prizemnih. No, zbog metodološkog redukcionizma - osnovnog principa na kojem počiva moderna znanost i koji zahtijeva formalno definiranu provjeru njenih postavki (kontrolirani eksperiment i/ili matematički model) - znanost djelomično, ali nužno predstavlja ne samo epistemološki već i ontološki redukcionizam. Koja je onda njena snaga uistinu? Može li znanost odgovoriti na sva naša pitanja? Primjerice, može li znanost odgovoriti na najzanimljivije pitanje od svih - na pitanje zašto?
 
Tribina je posvećena neideološkom promoviranju znanosti nudeći otvoreno i iskreno propitkivanje i razmišljanje o njenim dosezima, ali i ograničenjima te time i o njenom konačnom usudu u liberalnom kapitalizmu. Osnovni cilj je pobliže upoznavanje šire akademske javnosti s promišljanjima znanstvenika i drugih intelektualaca (koji se zanimaju za znanost i/ili čiji se rad dotiče znanosti) o suštini i dubljoj dimenzioniranosti znanosti općenito. Ipak, naglasak će biti na približavanju znanstvene sadašnjice općem slušateljstvu premda ćemo se nužno morati prisjetiti i njenih početaka…

Urednik i voditelj tribine:
dr. sc. Petar Tomev Mitrikeski, genetičar; IRES & vanjski suradnik Instituta Ruđer Bošković

Sugovornici:
dr. sc. Branko Guberina, teorijski fizičar; znanstveni savjetnik Instituta Ruđer Bošković, u mirovini
dr. sc. Pavel Gregorić, filozof; izvanredni profesor Sveučilišta u Zagrebu (Hrvatski studiji)

Gosti:
dr. sc. Krunoslav Brčić-Kostić, genetičar; viši znanstveni suradnik Instituta Ruđer Bošković i naslovni izvanredni profesor Sveučilišta u Zagrebu (Prirodoslovno-matematički fakultet)
dr. sc. Dušica Vujaklija, molekularna biologinja; viša znanstvena suradnica Instituta Ruđer Bošković
dr. sc. Mary Sopta, molekularna biologinja; viša znanstvena suradnica Instituta Ruđer Bošković
Tanja Rudež, fizičarka i znanstvena novinarka

Popis obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu djeluju od 16. studenoga 1992. godine. Od 2017. ustrojeni su kao sveučilišni odjel za interdisciplinarno proučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne i intelektualne povijesti i zbilje, medijske i interpersonalne komunikacije, akcija društvenih skupina, ljudskoga doživljavanja i ponašanja, razvoj jezika, otvorenih političkih, kulturnih i socijalnih pitanja od nacionalnoga ili regionalnoga interesa.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka organizacija izvode studije na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Studijski programi filozofije, hrvatskoga latiniteta, komunikologije, kroatologije, latinskoga jezika, povijesti, psihologije i sociologije, znanstvenoga i nastavničkoga smjera, usporedno uzimaju u obzir četiri sastavnice: 1. općeteorijsku i metodološku, 2. nacionalnu ili kroatološku, 3. europsku i 4. globalnu.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS