O nama

Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.


Objavljeno: 16. 6. 2019. u 20:12
Dario Knežić

 

      U studenom 2018. u Hrvatskom veleposlanstvu u Beču održan je Znanstveni kolokviji o Faustu Vrančiću na kojem je izlaganja održalo i dvoje nastavnika Hrvatskih studija: prof. dr. sc. Sanja Vulić i vanjski suradnik izv. prof. dr. sc. Georg Holzer, dopisni član HAZU. U lipnju 2019. ponovo je u Hrvatskom veleposlanstvu u Beču bilo i radno i svečano. Nakon pozdravne riječi veleposlanice Republike Hrvatske prof. dr. sc. Vesne Cvjetković, dopisnica Večernjega lista Snježana Herek uručila je nagradu nazvanu Večernjakova domovnica Austrijskomu društvu za kroatistiku. U ime društva nagrada je uručena predsjedniku Društva prof. Holzeru. Posebnu pak Večernjakovu nagradu za promicanje hrvatske kulture u inozemstvu dobila je veleposlanica prof. Cvjetković. Slijedio je radni dio programa, u okviru kojega su održana dva znanstveno-popularna predavanja. Prvo je prof. Vulić održala predavanje naslovljeno "Marko Marulić - domoljub i Europejac", a zatim je dr. sc. Marijana Borić, voditeljica projekta "Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu" u Zavodu za povijest prirodnih znanosti HAZU, održala predavanje "Marin Getaldić - pogled u novo doba". Predavanja su održana u organizaciji Hrvatskoga veleposlanstva u Beču. Bila su izvrsno posjećena. Veliki broj posjetitelja čestitao je predavačicama na iznimno zanimljivim i kvalitetnim predavanjima. Predavanja je pratio i gosp. Petar Tyran, urednik Hrvatskih novina, tjednika gradišćanskih Hrvata, a gđa Herek je intervjuirala predavačice za Hrvatski radio. Svečanosti događaja pridonio je i glazbenik Josip Čenić, koji je svirao i pjevao hrvatske pjesme između pojedinih točaka programa.

 

 

Popis obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Služba za informatičke i računalne poslove
QuiltCMS