O nama

Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.


Objavljeno: 20. 12. 2019. u 10:40
Matijas Baković

Studenti kroatologije Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu 27. studenoga u sklopu terenske nastave iz kolegija „Institucije hrvatskog naroda, društva i države“ u pratnji profesorice Jelene Gazivode posjetili su Muzej bl. Alojzija Stepinca, zagrebačku katedralu, Hrvatsku biskupsku konferenciju i redakciju Hrvatske katoličke mreže.

U jutarnjim satima sastali smo se kod Zagrebačke katedrale i prvotno obišli Muzej bl. Alojzija Stepinca. Vodič prof. Tomica Plukavec proveo nas je muzejom i upoznao s brojnim dokumentima i predmetima kojima se služio kardinal Stepinac. Osim toga, u muzeju se nalaze i dva umjetnička poprsja te fotografije vezane za njegov život i djelovanje. U nevelikom prostoru, mogu se upoznati mnoge važne pojedinosti iz kardinalova života.

Zatim smo obišli zagrebačku katedralu, odnosno, punim imenom: Katedralu Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava. Tomica Plukavec ispričao nam je razne zanimljivosti o katedrali, njezinoj gradnji, unutrašnjosti i povijesti. Najveća je i najmonumentalnija hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine te je izgrađena u neogotičkom stilu. Katedrala je posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije, a suzaštitnik je sveti Stjepan kralj. Nazivaju je katedralom naših velikana – Alojzija Stepinca, Franje Šepera, Franje Kuharića, Zrinskih i Frankopana, a uz to, ona  je i „majka  svih crkava u zagrebačkoj nadbiskupiji“. Uz vjersko i povijesno značenje, zagrebačka prvostolnica ima i veliko kulturno i arhitektonsko značenje i jedan je od najpoznatijih simbola grada Zagreba. Za studente je bilo zanimljivo da su u katedrali pokopani i posmrtni ostatci hrvatskih velikana, Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana (obojica pogubljeni u Bečkom Novom Mjestu, 30. travnja 1671. godine), blaženi Alojzije Stepinac i posljednja tri zagrebačka nadbiskupa.

Posljednji dio naše terenske nastave bio je posjet Hrvatskoj biskupskoj konferenciji gdje nas je dočekao glasnogovornik HBK Zvonimir Ancić. U kraćem predavanju upoznao nas je nastankom, službom i djelovanjem HBK. Osim toga, posjetili smo i redakciju Hrvatske katoličke mreže u okviru koje djeluju IKA, Hrvatski katolički radio i portal čiji je rad predstavio njezin glavni urednik Siniša Kovačić. Obišli smo prostorije gdje nastaju vijesti i radijski studio te smo iz prve ruke mogli vidjeti kako izgleda program uživo u kojem smo nakratko sudjelovali.

Na kraju možemo zaključiti kako je ovo bila vrlo korisna, zanimljiva i bogata sadržajem terenska nastava koja će studentima ostati u lijepom sjećanju, a ujedno ih i naučiti novim saznanjima.

Tatjana Sarajlija

Studenti kroatologije ispred zagrebačke katedrale

 

U prostorijama Hrvatske biskupske konferencije

 

Popis obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2020. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba
QuiltCMS