O odsjeku

Studij povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu nastao je tijekom 1996. godine kada je započet postupak prihvaćanja četverogodišnjeg dodiplomskog studijskog programa povijesti. Nastava se započela izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Današnji studij temelji se na studijskom programu koji se prema bolonjskom sustavu započeo izvoditi tijekom akademske godine 2005./2006. Sve tri razine studija povijesti na našem odjelu ustrojene su prema suvremenim znanstvenim i didaktičkim standardima povijesti i drugih srodnih humanističkih znanosti. Tijekom proteklih devet akademskih godina program je doživio neke izmjene kako bi se studijski program koji se izvodi što bolje prilagodio studentima te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost našeg nastavnog plana je interdisciplinarno povezivanje s drugim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje našim studentima da se već tijekom preddiplomskog studija započnu istraživački profilirati u područjima koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz veliki broj izbornih kolegija. Iako studij povijesti na našem odjelu ima naglasak na hrvatsku povijest, on ne isključuje mogućnost profiliranja naših studenata u raznim područjima svjetske povijesti od starih civilizacija starog Istoka do moderne i suvremene povijesti. Razmišljate li o ozbiljnom studiju povijesti pozivamo vas da na ovim stranicama informirate o našim nastavnicima i suradnicima, programu te istraživačkim i znanstvenim postignućima.


Objavljeno: 11. 9. 2014. u 20:05
Mladen Tomorad

Povijest graditeljstva obuhvaća razvoj arhitekture i urbanizma te građevinarstva (mostogradnje, hidrotehnike…). Dostignuća graditeljstva rezultat su razvoja tehničkih znanja i vještina, plod inovacija i tradicije, domišljatosti i promašaja. Graditeljstvo je i tehnika i umjetnost, te objedinjuje izvorno značenje grčke riječi tehne, kao i latinske riječi ars, tj. umjetnost i umijeće.

Kroz seminarski rad, istraživanje izabranih tema, razmatrat ćemo zanimljiva pitanjima:

Kakve su nastambe ljudi gradili u prapovijesti? Kako su drevni narodi ukrotili velike rijeke i omogućili natapanje usjeva? Kako su se gradile piramide? Kako su se egipatski obelisci transportirali iz udaljenih kamenoloma? S kakvim su se labirintima susreli Grci na Kreti? Koja je razlika između grčkog i rimskog hrama i teatra? Kako je novi materijal - rimski beton - transformirao antičke konstrukcije? Kako je antičko graditeljsko nasljeđe utjecalo na srednjovjekovno graditeljstvo? Je li Dioklecijanova palača u Splitu mogla utjecati na carske palače Konstantinopola? Što je moglo inspirirati drevne hrvatske graditelje da sagrade predromaničke crkvice raznolikih oblika? Kako su se mramor, granit, bazalt, vađeni diljem Rimskog carstva, našli u venecijanskim crkvama i palačama, istambulskim džamijama, te u hrvatskim antičkim i srednjovjekovnim zdanjima? Zašto je „kosi toranj“ u Pisi nagnut i zašto se još nije srušio? Čemu služe kontrafori? Zašto se tijekom gradnje srušila kupola bizantske crkve Hagia Sophia, svod gotičke katedrale u Beauvaisu, te niz drugih? Koji su najviši neboderi na svijetu i kako se grade? Kako se grade mostovi koji premošćuju vrlo velike raspone i tuneli pod morem? Koje nove konstrukcijske i oblikovne mogućnosti pružaju novi materijali? Kako globalna mreža komunikacija utječe na okoliš?

To su samo neke od tema koje ćemo obrađivati tijekom seminarskog rada (1 blok-sat tjedno).

Nositelj kolegija: prof. dr. sc. Mijo Korade

Izvođač: dr. sc. Marina Šimunić Buršić, dipl. ing. arh. 

Popis obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS