O odsjeku

Studij povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu nastao je tijekom 1996. godine kada je započet postupak prihvaćanja četverogodišnjeg dodiplomskog studijskog programa povijesti. Nastava se započela izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Današnji studij temelji se na studijskom programu koji se prema bolonjskom sustavu započeo izvoditi tijekom akademske godine 2005./2006. Sve tri razine studija povijesti na našem odjelu ustrojene su prema suvremenim znanstvenim i didaktičkim standardima povijesti i drugih srodnih humanističkih znanosti. Tijekom proteklih devet akademskih godina program je doživio neke izmjene kako bi se studijski program koji se izvodi što bolje prilagodio studentima te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost našeg nastavnog plana je interdisciplinarno povezivanje s drugim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje našim studentima da se već tijekom preddiplomskog studija započnu istraživački profilirati u područjima koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz veliki broj izbornih kolegija. Iako studij povijesti na našem odjelu ima naglasak na hrvatsku povijest, on ne isključuje mogućnost profiliranja naših studenata u raznim područjima svjetske povijesti od starih civilizacija starog Istoka do moderne i suvremene povijesti. Razmišljate li o ozbiljnom studiju povijesti pozivamo vas da na ovim stranicama informirate o našim nastavnicima i suradnicima, programu te istraživačkim i znanstvenim postignućima.


Objavljeno: 21. 11. 2019. u 09:17
Administrator

 

Održano predavanje „Sjećanje na katoličkoga intelektualca Ivu Mašinu“


U Knjižnici Hrvatskih studija doc. dr. sc. Wollfy Krašić s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo održao je 20. studenoga predavanje „Sjećanje na katoličkoga intelektualca Ivu Mašinu 20. XI. 1961. – 20. XI. 2019.“.

Nakon iznošenja osnovnih životopisnih podataka predavač je posvetio pozornost analizi točaka neslaganja Ive Mašine i jugoslavenskoga komunističkoga režima. One su, među ostalim, sažete u ovim riječima Mašinina poznanika Srećka Badurine (kasnijega šibenskoga biskupa): „Nacionalni osjećaj, katolički odgoj i humanistički nazori na svijet, nisu mu dopuštali da se pomiri, a kamo li da se poistovjeti sa sustavom u kome smo se svi našli“. 

Mašina je nasuprot jugoslavenskom komunističkom totalitarizmu nastupao s porukama prava na osobnu i nacionalnu slobodu, kršćanskoga humanizma, socijalne pravde, izmirenja i nužnosti jednakoga odnosa prema svim budućim stanovnicima samostalne hrvatske države. Ivo Mašina je zbog svojih stajališta osuđen na dugogodišnju kaznu strogoga zatvora. No, režim se nije time zadovoljio i držeći Mašinu i njegove ideje izrazito opasnima, odlučio ga je mučki usmrtiti u ćeliji.

Danas ime Ive Mašine nose ulica i katolička osnovna škola u Zadru. No, osoba od takve važnosti za hrvatsku nacionalnu povijest zaslužuje mnogo više. Toga su bili svjesni i hrvatski politički iseljenici. Tako je Kongres slobodnih hrvatskih sveučilištaraca u Parizu godine 1962. proglasio 20. studenoga spomen-danom svih hrvatskih sveučilištaraca koji su dali svoje živote za hrvatska prava i slobodu.

 

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2020. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS