Sveučilište u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija

logo

Facebook stranica FHS-a
YouTube kanal FHS-a
LinkedIn stranica FHS-a
Molimo studente, nastavnike i zaposlenike koji su pozitivni na COVID-19, imaju simptome ili su bili u bliskom kontaktu sa zaraženim da se jave na kvaliteta@fhs.hr
O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.

 

Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


Objavljeno: 17. 6. 2022. u 08:43
Administrator

naslovnica



Na Hrvatskom institutu za povijest u ponedjeljak 13. lipnja 2022. predstavljena je knjiga Acta et reformationes consiliorum civitatis Tragurii (saec. XIII-XV) / Zapisnici i odluke vijećâ grada Trogira (13.-15. stoljeće) autora i priređivača doc. dr. sc. Tomislava Popića s Odsjeka za povijest Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Ante Bećira, jednoga od najboljih studenata povijesti našega Fakulteta i trenutno doktoranda na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Riječ je o djelu koje je upravo izišlo u nakladi Hrvatskoga instituta za povijest, a u kojem se objavljuju svi danas poznati zapisnici i odluke trogirskih vijeća od 13. do kraja 15. stoljeća praćeni opširnom uvodnom studijom. Zapisnici i odluke gradskih vijeća važna su kategorija srednjovjekovnih pisanih tragova prošlosti koji se koriste u istraživanjima raznih aspekata političkoga, društvenoga i svakodnevnoga života srednjovjekovnih zajednica, ali je njihova očuvanost za sve gradove na istočno-jadranskoj obali izuzev Dubrovnika izrazito slaba. Zapisnici i odluke trogirskih vijeća u tom se kontekstu pokazuju važnima jer je upravo iz Trogira nakon Dubrovnika sačuvan najveći broj srednjovjekovnih zapisnika i odluka. Knjigu prati i uvodna studija (Politički poredak i zapisnici komunalnih vijeća srednjovjekovnog Trogira) koja znatno upotpunjuje naše dosadašnje spoznaje o razvoju trogirskoga političkoga i društvenoga poretka između 13. i 16. stoljeća oslanjajući se ponajprije na do sada uglavnom zanemarene zapisnike i odluke vijeća. Razvoj političkoga i društvenoga poretka u ovom periodu, kao i transformacije koje se zamjećuju, pritom se smještaju u okvire teorije srednjovjekovnoga korporativizma, što je nužno za shvaćanje načina na koji lokalne zajednice stvarno funkcioniraju u srednjovjekovnom kontekstu. U studiji se isto tako puno detaljnije prati razvoj gradskih institucija vlasti (Kurija, Veliko vijeće i Vijeće ''za dobrobit grada'') nego je to do sada bio slučaj, kao i njihovo funkcioniranje na svakodnevnoj razini. Uzimajući u obzir kako još uvijek malo znamo o tim pitanjima (uz izuzetak Dubrovnika i djelomice Splita), trogirski slučaj u komparativnom smislu otkriva se kao važan kada je riječ o procesu usvajanja odluka i njihovu memoriranju.

Knjigu su predstavili prof. dr. sc. Mladen Ančić, akademkinja Nella Lonza te njezini autori i priređivači. Nakon što je ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest dr. sc. Gordan Ravančić prigodno pozdravio okupljene, prof. dr. sc. Mladen Ančić u svom se obraćanju kao jedan od recenzenata posvetio pitanju razvoja političkih institucija u kasnosrednjovjekovnim istočno-jadranskim gradovima, odnosno važnosti ove knjige za bolje razumijevanje povijesnih procesa koji su utjecali na oblikovanje političkih institucija i kulture vlasti. Istaknuo je kako historiografija po prvi put raspolaže cjelovitom uvodnom studijom koja zapisnike i odluke gradskih vijeća jedne dalmatinske komune, kao i razmatranje razvoja institucija vlasti kao društvenoga fenomena, stavlja u širi hrvatski i europski kontekst. Svoje izlaganje prof. Ančić zaključio je tvrdnjom da knjiga predstavlja nezaobilazno djelo za sve daljnje komparativne analize političkih institucija i političke prakse u istočno-jadranskim gradovima u srednjem vijeku.

Akademkinja Nella Lonza stavila je naglasak na važnost zapisnika i odluka institucija vlasti kao prvorazrednoga izvora u istraživanjima političkih institucija i pravne prakse uopće u srednjovjekovnim urbanim zajednicama. Jezgrovito je predstavila trogirske zapisnike i odluke prezentirane u knjizi, koje su priređivači reproducirali u 268 numeriranih dokumenata, ističući da je ponajprije zaslugom Ivana Lučića sačuvan najveći dio fonda trogirskih kasnosrednjovjekovnih odluka i zapisnika. Lučićevo selektivno prepisivanje dokumenata, koje je zapravo koristio za svoja djela, pritom je i naše poglede u srednjovjekovni Trogir nužno uputilo na teme koje su zanimale njega samoga. Drugim riječima, naslijedili smo njegov povijesni narativ složen od pisanih tragova prošlosti koje je sam smatrao važnima, a koji je bitno usmjerio moderna i suvremena istraživanja srednjovjekovnoga Trogira. Pa ipak, istaknula je Lonza, autori su u ovoj knjizi premostili takve i druge prepreke i uspjeli rasvijetliti razvojnu putanju političkoga i pravnoga poretka kasnosrednjovjekovnoga Trogira puno preciznije nego dosad, uklapajući ga u šire civilizacijske okvire.

Doktorand Ante Bećir je kao, riječima akademkinje Lonze, pripadnik "najmlađe" generacije u svom obraćanju problematizirao neformalnu dimenziju političkih procesa, odnosno frakcijske sukobe unutar redova političke i društvene elite kasnosrednjovjekovnoga Trogira između 13. i 15. stoljeća, što je ujedno i tema njegova doktorskoga istraživanja. Istaknuo je kako su takvi neformalni procesi bili ispunjeni otvorenim i latentnim sukobima koji su za posljedicu imali oblikovanje i podešavanje formalnih institucija ovisno o ishodu političkih procesa i učestalih preslagivanja u stratifikaciji moći lokalne zajednice. Osim empirijskoga dijela, spomenuo je i potrebu za implementacijom valjanih teorijskih okvira kako bi povijesna istraživanja postala dodatno komparativno uporabljiva.

Doc. dr. sc. Tomislav Popić u svom je izlaganju pojasnio okupljenima što je sve konkretno uključivalo višegodišnje istraživanje i s kakvim su se poteškoćama autori i priređivači pritom suočavali. Istaknuo je kako je prvotna ideja bila objaviti najstariji sačuvani sveščić zapisnika iz 1314. i 1315. godine. Međutim, dublji zaron u problematiku pokazao je da u Lučićevim prijepisima postoji puno više sačuvanih zapisnika i odluka trogirskih gradskih vijeća pa se ukazala i nasušna potreba za njihovim okupljanjem u jednoj knjizi, zajedno s opširnom uvodnom studijom koja im je trebala pružiti adekvatan kontekst. Naglasio je kako 268 dokumenata objavljenih u ovoj knjizi predstavlja vrlo malen, gotovo zanemariv dio izvorno postojećih zapisnika i odluka srednjovjekovnih trogirskih vijeća. Za usporedbu je uzeo dubrovačke zapisnike iz 14. stoljeća koji su objavljeni u devet svezaka, kao i zapisnike talijanskoga grada Torina, također iz 14. stoljeća, koji su publicirani u 11 svezaka. Međutim, isto je tako istaknuo kvalitativnu vrijednost i relevantnost sačuvanih trogirskih zapisnika i odluka u odnosu na mnoge druge istočno-jadranske gradove. Bez obzira na selektivnost sadržaja i formulaičan način izražavanja zapisnici trogirskih komunalnih vijeća uvode nas u šarolikost društvenoga života jedne lokalne srednjovjekovne zajednice i problema s kojima se gradske vlasti hvataju u koštac, čime se prezentiraju kao prvorazredno povijesno vrelo. Raspon tema u njima kreće se od zakonskih odluka s trajnim učinkom do rješavanja tekućih poslova, od važnih odluka koje zadiru u politički, institucionalni i pravni poredak lokalne zajednice do odnosa s drugim političkim akterima, od lokalnih društvenih prilika do općih predodžbi srednjovjekovnoga svijeta, od političkih tema do onih gospodarskih i svakodnevnih, a sve u dijakronijskoj perspektivi od 13. do kraja 15. stoljeća.

Više o samoj knjizi može se pročitati na ovoj poveznici.

 

predstavljanje

 

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2022. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS