O odsjeku

Studij povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu nastao je tijekom 1996. godine kada je započet postupak prihvaćanja četverogodišnjeg dodiplomskog studijskog programa povijesti. Nastava se započela izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Današnji studij temelji se na studijskom programu koji se prema bolonjskom sustavu započeo izvoditi tijekom akademske godine 2005./2006. Sve tri razine studija povijesti na našem odjelu ustrojene su prema suvremenim znanstvenim i didaktičkim standardima povijesti i drugih srodnih humanističkih znanosti. Tijekom proteklih devet akademskih godina program je doživio neke izmjene kako bi se studijski program koji se izvodi što bolje prilagodio studentima te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost našeg nastavnog plana je interdisciplinarno povezivanje s drugim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje našim studentima da se već tijekom preddiplomskog studija započnu istraživački profilirati u područjima koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz veliki broj izbornih kolegija. Iako studij povijesti na našem odjelu ima naglasak na hrvatsku povijest, on ne isključuje mogućnost profiliranja naših studenata u raznim područjima svjetske povijesti od starih civilizacija starog Istoka do moderne i suvremene povijesti. Razmišljate li o ozbiljnom studiju povijesti pozivamo vas da na ovim stranicama informirate o našim nastavnicima i suradnicima, programu te istraživačkim i znanstvenim postignućima.


Objavljeno: 16. 5. 2019. u 16:13
Administrator

U sklopu Kliofesta 2019., u petak, 17. svibnja 2019. od 12 do 13,30 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dodjeljuju se sljedeće nagrade:

Prenosimo životopis sa stranice Kliofesta:

"Mirjana Matijević-Sokol rođena je 1. lipnja 1952. u Splitu. Osnovnu školu završila je u Solinu, klasičnu gimnaziju u Splitu, a Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, studij arheologije i latinskog jezika i književnosti 1976. godine. Dvadeset je godina radila kao stručnjakinja za srednjovjekovnu građu u Akademijinu Zavodu za povijesne znanosti u Zagrebu. Od 1997. do prije dva tjedna radila je na Filozofskom fakultetu, a od početka svibnja redovita je profesorica Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Mirjana Matijević-Sokol istaknula se svojim prinosom istraživanju hrvatske srednjovjekovne povijesti. Njezina istraživanja obuhvaćaju različita područja hrvatske povijesti: od pomoćnih povijesnih znanosti i njezinih glavnih disciplina, preko istraživanja biografije Tome Arhiđakona i njegove Salonitanske povijesti, koja je jedno od temeljnih vrela za hrvatsku srednjovjekovnu povijest, pa do različitih priloga i istraživanja usmjerenih prema širim temama hrvatskoga srednjovjekovlja. Salonitanska povijest, jedno od najvažnijih pisanih vrela hrvatskoga srednjovjekovlja, predmet je dugoročnih istraživanja Mirjane Matijević-Sokol. Dugogodišnji rad na tom vrelu kroz brojne znanstvene radove, monografiju o Tomi Arhiđakonu i kritičko izdanje samoga vrela, koje je izišlo u hrvatskom i engleskom prijevodu, promaknuo je Mirjanu Matijević-Sokol u jednu od vodećih hrvatskih medievistkinja. Proniknuvši duboko u svijet istaknutoga intelektualca 13. stoljeća kakav je bio Toma Arhiđakon te u širu okolinu njegova življenja i djelovanja, otvorila je nove putove istraživanja i shvaćanja hrvatskoga i srednjoeuropskoga srednjovjekovlja.

Kao profesorica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Mirjana Matijević-Sokol kroz svoju je redovnu nastavu predavala latinski jezik i pomoćne povijesne znanosti te je naraštaje studenata i budućih povjesničara upućivala u povjesničarski zanat. Studentima je omogućavala susretanje s raznovrsnim srednjovjekovnim vrelima, učeći ih kritici izvora i osnovnim načelima struke. Njezini studenti nisu stjecali samo vještine za holističko čitanje srednjovjekovnih vrela, nego su stečena znanja i vještine kroz predavanja i seminare pomoćnih povijesnih znanosti često bila presudna za učinkovit pristup i vrelima svih drugih razdoblja. U više je navrata profesorica Matijević-Sokol organizirala kraće ili dulje terenske nastave, ukazujući na taj način studentima na važnost terenskih istraživanja i demonstrirajući primjenu naučenih pristupa, tehnika i metoda. Brojni su diplomski i magistarski radovi te doktorske disertacije kojima je bila mentor."

 

  • nagrada "Mirjana Gross" za najbolju knjigu iz povijesti 2018. - dr. sc. Ivana Horbec za knjigu "Prema modernoj državi. Uprava i politika u Banskoj Hrvatskoj 18. stoljeća"
  • nagrada „Vjekoslav Klaić“ za popularizaciju povijesti - dr. sc. Josipu Mihaljeviću, znanstvenom suradniku Hrvatskoga instituta za povijest u Zagrebu, za radijsku emisiju Povijesne kontroverze, kao i dr. sc. Vlatki Dugački i dr. sc. Krešimiru Reganu, znanstvenicima i leksikografima iz Leksikografskog instituta Miroslav Krleža, za Hrvatski povijesni atlas
  • nagrada „Ferdo Šišić“ za diplomski rad - Lucija Bakšić, mag. hist. i Marko Vodopija, mag. hist.
  • nagrada „Jaroslav Šidak“ inozemnom povjesničaru - prof. dr. sc. Dinko Šokčević
Popis obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Služba za informatičke i računalne poslove
QuiltCMS