Retorika i društvo

           Umijeće govorništva ili popularnije retorika, najstarija je disciplina koja se bavi jezikom. Prema Aristotelovim riječima retorika je sposobnost uočavanja bitnog i primarnog svojstva kojim se može uvjeriti, a koje svojstvo krije u sebi svaki predmet ili pojava, dok rimski učitelj govorništva Kvintijan kaže Retorika je lijepo, vješto govorenje.

           U listopadu prošle godine, u nakladništvu izdavačke kuće Slap izašla je zanimljiva knjiga koja govori o retorici i njezinoj upotrebi u širim društvenim krugovima, a njezina promocija održana je prošlog tjedna u zgradi Novinarskog doma u Zagrebu. Naravno, riječ je o knjizi Retorika i društvo koju su zajedničkim snagama napisali doktorica znanosti Gabrijela Kišiček, viša asistentica na Odsjeku za fonetiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, i profesor Davor Stanković, bivši fonetičar HRT-ove službe za Jezik i govor. Knjiga je nastala kao plod višegodišnje suradnje autora, njihovog sistematskog rada na retorici, a i kao temelj knjige poslužile su kolumne koje su izlazile u mjesenčnom prilogu Glasa koncila – Prilika, kako navode sami autori.

           Mnogobrojnoj publici koja je podržala ovo izlaganje s nekoliko lijepih riječi obratili su se gosti koji su, svatko na svoj način, podržali dvoje mladih autora. O knjizi su govorili Davor Nikolić, recenzent i profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Dragan Primorac, liječnik, genetičar, forenzičar  i političar, te Ivana Ivanković, urednica Dnevnika Nove TV.  Svatko od njih na svoj je način istaknuo bitnost govorništva, upotrebu jezika i komunikacijskih vještina u okviru novoizdane knjige. Publici su se također obratili i sami autori koji su uz mnogobrojne zahvale rekli nešto o samoj ideji pisanja takve knjige, motivacijama i konačno, njezinom nastanku.

           Knjiga je podijeljena na pet cjelina u kojima se govori o vezi retorike i bitnih aspekata društva. Cijeline su sljedeće: Retorika i politika, Retorika i mediji, Retorika i posao, Retorika i prigode te na kraju Retorika i čovjek. Sve ono u čemu je kvalitetan govor iznimno bitan i vrlo cijenjena vještina autori sistematski obrađuju najbitnije sastavnice za uspješno govorenje. Također, navode najčešće pogreške u govorenju u hrvatskom društvu, političkim krugovima te na hrvatskoj televiziji. Čitateljima će možda najzanimljivija biti posljednja dva poglavlja koja govore o prigodnim govorima poput zdravica, motivacijskih govora te o komemoracijskim i nadgrobnim govorima kao posebnim vrstama govora kojima se odaje poštovanje ili sjećanje onima kojih više nema. Nadalje, posvećuje se nekoliko stranica glasu, izgovoru i govornom bontonu kao bitnim sastavnicama dobrog govorništva te naravno i humoru kao važnom sastojku govora, ali i komunikacije općenito.

           Na kraju, i sam naslov knjige šalje određenu poruku. Sami autori u predgovoru navode Retoriku i društvo kao parafrazu Prirode i društva,  svima nam dobroznanog predmeta iz osnovne škole. Naime, kako Priroda i društvo kao predmet radi na počavanju raznih vještina korisnih za život i za skladno ponašanje u društvu, tako bi i retorika i društvo imali štošta korisnog pružiti djeci, mladima, ali i svima onima koji žele usavršiti svoje govorničke sposobnosti. 

 

Tea Murgić

 


Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS