Prijava
| Mijo Beljo, mag. educ. hist. | ||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||||||
| Nastava |
|
sveučilišni preddiplomski
sveučilišni diplomski |
| Životopis |
Mijo Beljo rođen je u Mostaru (BiH) 1989. godine. Pohađao je Osnovnu školu Marka Marulića u Prozoru (Prozor-Rama, BiH), a 2004. upisao je Gimnaziju Ivana Zakmardija Dijankovečkoga u Križevcima (RH) na kojoj je i maturirao 2008. godine. Tijekom 2009. upisuje jednopredmetni studiji Povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu kojega završava 2012. kada dobiva nagradu Hrvatskih studija za najboljeg studenta preddiplomskog studija povijesti. Tijekom 2012. na Hrvatskim studijima upisuje i jednopredmetni diplomski studiji Povijesti koji uspješno završava 2014. godine. Iste godine upisao je i poslijediplomski studiji Povijesti na matičnoj instituciji. U razdoblju od 2016. – 2017. predavao je povijest u Osnovnoj školi Alojzija Stepinca u Zagrebu da bi krajem 2017. bio izabran na radno mjesto asistenta na Odjelu za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno sudjeluje u izvođenju nastave iz izbornih kolegija moderne i suvremene hrvatske i svjetske povijesti na preddiplomskoj i diplomskoj razini studija Povijesti kao i izvođenju dijela nastave na Odsjeku za psihologiju. Uže područje istraživačkog zanimanja mu je moderna i suvremena društvena, gospodarska i politička povijest Hrvatske te Bosne Hercegovine s naglaskom na razdoblje Domovinskog rata na području BiH. |
| Objavljeni radovi u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI) |
|
Napomena: Ove radove održava Knjižnica Instituta Ruđer Bošković koja vodi projekt
Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI.
Ovim linkom možete vidjeti sve podatke o radovima koje su autori unijeli
u bazu podataka.
|
Odsjeci
Studiji
Bitno
Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu djeluju od 16. studenoga 1992. godine. Od 2017. ustrojeni su kao sveučilišni odjel za interdisciplinarno proučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne i intelektualne povijesti i zbilje, medijske i interpersonalne komunikacije, akcija društvenih skupina, ljudskoga doživljavanja i ponašanja, razvoj jezika, otvorenih političkih, kulturnih i socijalnih pitanja od nacionalnoga ili regionalnoga interesa.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka organizacija izvode studije na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Studijski programi filozofije, hrvatskoga latiniteta, komunikologije, kroatologije, latinskoga jezika, povijesti, psihologije i sociologije, znanstvenoga i nastavničkoga smjera, usporedno uzimaju u obzir četiri sastavnice: 1. općeteorijsku i metodološku, 2. nacionalnu ili kroatološku, 3. europsku i 4. globalnu.
