Prijava
| Mijo Beljo, mag. educ. hist. | ||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||||||
| Nastava |
|
sveučilišni preddiplomski
sveučilišni diplomski
|
| Životopis |
Mijo Beljo rođen je u Mostaru (BiH) 1989. godine. Osnovnu školu Marka Marulića u Prozoru (Prozor-Rama, BiH) završio je 2004. kada je upisao Gimnaziju Ivana Zakmardija Dijankovečkoga u Križevcima (RH) na kojoj je i maturirao 2008. godine. Tijekom 2009. upisuje jednopredmetni studiji Povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu kojega završava 2012. kada dobiva nagradu Hrvatskih studija za najboljeg studenta preddiplomskog studija povijesti. Tijekom 2012. na Hrvatskim studijima upisuje i jednopredmetni diplomski studiji Povijesti koji uspješno završava 2014. godine. Iste godine upisao je i poslijediplomski studiji Povijesti na matičnoj instituciji. U razdoblju od 2016. – 2017. predavao je povijest u Osnovnoj školi Alojzija Stepinca u Zagrebu da bi krajem 2017. bio izabran na radno mjesto asistenta na Odjelu za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno sudjeluje u izvođenju nastave iz izbornih kolegija moderne i suvremene hrvatske i svjetske povijesti na preddiplomskoj i diplomskoj razini studija Povijesti kao i izvođenju dijela nastave na Odsjeku za psihologiju. Uže područje istraživačkog zanimanja mu je moderna i suvremena društvena, gospodarska i politička povijest Hrvatske te Bosne Hercegovine s naglaskom na razdoblje Domovinskog rata na području BiH. |
| Objavljeni radovi u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI) |
|
Napomena: Ove radove održava Knjižnica Instituta Ruđer Bošković koja vodi projekt
Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI.
Ovim linkom možete vidjeti sve podatke o radovima koje su autori unijeli
u bazu podataka.
|
Odsjeci
Studiji
Bitno
Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.
