O vanjskom suradniku
Snježana Paušek-Baždar, prof. dr. sc.
Zvanje:naslovni redoviti profesor
Konzultacije:

Prvi ponedjeljak u mjesecu u 16 sati

Telefon:01/3832657
E-mail: E-mail
Odsjek : ODSJEK ZA KROATOLOGIJU
Godina doktoriranja:1991.

Nastava

sveučilišni preddiplomski

Životopis

 

     Povjesničarka je znanosti, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju (od 2009.) i redoviti naslovni  profesor (od 2014.). Od 1996. do 2016. upraviteljica je Odsjeka za povijest prirodnih i matematičkih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a od 2016. djeluje u njezinu  Antropološkom centru. 

     Rođena je 10. siječnja 1950 u Brčkom (BiH). Diplomirala je na PMF-u u Zagrebu (1974.),   magistrirala na poslijediplomskom studiju  Filozofije znanosti na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku  temom Kemijski aspekti Boškovićeve teorije (1979.), a doktorirala na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu tezom Flogistonska teorija u djelima hrvatskih autora (1991.), pod mentorstvom akademika Drage Grdenića. Bavi se istraživanjem  prirodoslovnih i prirodno filozofskih, a osobito alkemijskih i kemijskih gledišta hrvatskih učenjaka u europskom kontekstu. Iz tih područja objavila je u autorstvu i suautorstvu šest znanstvenih knjiga i sedam uredničke knjige te jednu  slikovnicu/knjižicu Ruđer Bošković, u izdanju na hrvatskom, francuskom i engleskom jeziku. Autorica je 119 znanstvenih radova, 64 preglednih, stručnih i popularno-znanstvenih radova i 7 prikaza knjiga. Zajedno s akademikom Ksenofontom Ilakovcem urednik je knjiga iz edicije Rasprave i građa za povijest znanosti HAZU. Član je uredništva više časopisa i edicija. Sudjelovala je u postavljanju izložaba Znanost u Hrvata (1996.) i Slavonija, Baranja i Srijem – vrela europske civilizacije (2009.) te pisala članke za kataloge tih izložbi. Svojim izjavama sudjelovala je u brojnim znanstvenim emisijama HR i HRT-e. Bila je voditeljica dvaju  projekata Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, te  suradnica  na četverogodišnjem projektu Hrvatska filozofija i znanost u europskom kontekstu od 12. do 20. stoljeća Hrvatske zaklade za znanost.

Od 1996. predavala na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu kolegij «Povijest egzaktnih znanosti u Hrvata», od 1998. do 2004. predavala «Povijest kemije» na PMF-u Zagrebu i na Odjelu za kemiju Sveučilišta J.J. Strossmayer u Osijeku. Od 2017. predaje „Egzaktne znanosti u hrvatskoj kulturi“na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

 

 

Objavljeni radovi u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI)
Napomena: Ove radove održava Knjižnica Instituta Ruđer Bošković koja vodi projekt Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI. Ovim linkom možete vidjeti sve podatke o radovima koje su autori unijeli u bazu podataka.
Za sve izmjene možete se obratiti na help@bib.irb.hr, a na istu adresu možete uputiti i sva vaša pitanja i sugestije vezana uz CROSBI.
Izabrane publikacije

Knjige

 Znanstvene knjige:

·         Kaoautor s D. Grdenićem kritičkog izdanja dvojezičnog prijevoda knjige iz 18. stoljeća: Josip Franjo Domin, Fizikalna rasprava o postanku, naravi i koristi umjetnog zraka, HAZU, Zagreb 1978., poglavlje: Josip Franjo Domin (1754.  ̶ 1819.).

·         Autor knjige Flogistonska teorija u Hrvata, Birotisak, d.o.o. i HAZU, Zagreb 1994.

·         Koautor (s E. Banić-Pajnić, M. Girardi-Karšulin, S. Kutleša, K. Miladinov i Lj. Schiffler): Filozofija renesanse, Hrestomatija, Školska knjiga, Zagreb 1996, poglavlje: Paracelsus.

·         Koautor (s D. Grdenić, V. Grdinić, K. Kovačević, V. Dugački i S.Božićević/B. Stilinović): Gustav Janeček, život i djelo, HAZU, Zagreb 2002., poglavlje: Prvi doktorati iz kemije na Zagrebačkom sveučilištu.

·         Prvi autor s N. Trinajstićem: Hrvatska kemija u 20. stoljeću, ljudi i događaji, HAZU i Školska knjiga, Zagreb, 2014.

·         Autor: Hrvatski alkemičari tijekom stoljeća, Školska knjiga i HAZU, Zagreb 2017.

 

Uredničke knjige

·         Stanko Hondl, život i djelo (1873.–1971.), urednici: prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar i akademik Ksenofont Ilakovac, HAZU, Zagreb 2014.

·         Ivan Supek (1915. – 2007.) u povodu 100. obljetnice rođenja, urednici: prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar i akademik Ksenofont Ilakovac, HAZU,  Zagreb 2015.

·         Nenad Trinajstić, Život u znanosti, Uspomene iz nepovrata, urednica: prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar, HAZU, Zagreb 2016.

·         Srećko Bošnjaković (1865. ̶ 1907.), znanstvenik i poduzetnik, urednici: prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar, akademik Ksenofont Ilakovac i akademik Željko Kućan, Rasprave i građa za povijest znanosti, HAZU, knj. 16, sv.5, Zagreb 2016.

·         Vladimir Varićak (1865. ̶ 1942.) u hrvatskoj i svjetskoj znanosti, urednici prof. dr. Snježana Paušek-Baždar i akademik Ksenofont Ilakovac) , knj. 18, HAZU, Zagreb 2018.

·         Kroz koru do plašta, nove spoznaje o Andriji Mohorovičiću (1857.–1936.), Rasprave i građa za povijest znanosti, urednici: prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar, akademik Ksenofont Ilakovac i akademik Mirko Orlić, Rasprave i građa za povijest znanosti, Knj. 19, HAZU, Zagreb 2019.

·         Hrvatska filozofija i znanost: jučer, danas, sutra, urednice: Erna Banić-Pajnić, Mihaela Girardi-Karšulin, Željka Metesi  Deronjić i Snježana Paušek-Baždar, Zbornik radova sa znanstvenih skupova projekta Hrvatska filozofija i znanost u europskom kontekstu između 12. I 20. Stoljeća, Institut za filozofiju, Zagreb 2019.

 

Popularna knjiga:
    

·         Autor knjižice: Ruđer Bošković, Matica hrvatska-Ogranak Dubrovnik, Dubrovnik, 2011.
Isto, prijevod na francuski, Alliance franҫais Dubrovnik, Ville de Rueil-Malmaison, 2011.
Isto, izdanje na engleskom jeziku, Matica Hrvatska, Dubrovnik 2016.

 

 

Popis znanstvenih radova u časopisima, knjigama i zbornicima

1.        Josip Franjo Domin kao pneumatski kemičar, Zbornik radova prvog simpozija iz povijesti znanosti, Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb, 1978., str. 83-91.

2.        Kemijski rad Josipa Franje Domina, Dijalektika, god. XIII, br. 1, Beograd 1978., str. 111-147.

3.        Sekulićevo istraživanje nekih elektrokemijskih pojava, Udio Like u prirodnim znanostima i privredi (Zbornik), Hrvatsko prirodoslovno društvo, Gospić, 1978., str. 29-33.

4.        Prilog poznavanju kemijskog rada Svetozara Varićaka, Udio Like u prirodnim znanostima i privredi (Zbornik), Hrvatsko prirodoslovno društvo, Gospić, 1978., str. 41-47.

5.        Petrićeva shvaćanja o zemljanim supstancijama i pojmu topline, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, Institut za povijesne znanosti Sveučilišta, god. V, br. 9-10, Zagreb, 1979., str. 257-269.

6.        Uloga povijesti kemije i povijesti znanosti u nastavi kemije, Prirodne znanosti i suvremeno obrazovanje (Zbornik), Zajednica prirodoslovnih društava Hrvatske, Zagreb, 1979., str. 155-163.

7.        Analiza kemijskih spoznaja o strukturi tvari u prvim udžbenicima iz kemije na hrvatskom jeziku, Zbornik radova drugog simpozija iz povijesti znanosti, Zagreb, 1980., str. 217-228.

8.        Ambroz Haračić i kemijsko-mineraloške znanosti, Zbornik radova o prirodoslovcu Ambrozu Haračiću, Zagreb, 1981., str. 115-122.

9.        Problematika kemijskih rasprava u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća, Radovi trećeg simpozija iz povijesti znanosti, Zagreb 1981., str. 79-87.

10.     Suvremena shvaćanja o mjestu i ulozi povijesti kemije i povijesti znanosti u nastavi kemije, Dijalektika, god. XVI, br. 1-4, Beograd, 1981., str. 131-137.

11.     Les idées de Bošković sur la chimie, Ruđer Bošković, Annales del' Institut Français de Zagreb, Troisième serie, No 3, Zagreb, 1982., str. 126-151.

12.     Alkemijska kozmologija Hermana Dalmatinca, Radovi četvrtog simpozija iz povijesti znanosti, Zagreb, 1983., str. 89-96.

13.     Kemijski aspekti Boškovićeve teorije, Rasprave i građa za povijest znanosti Razreda za matematičke, fizičke, kemijske i tehničke znanosti JAZU, knj. 4, Zagreb, 1983., str. 7-72.

14.     Neka Gradićeva mišljenja o anorganskoj tvari, Zbornik radova o dubrovačkom učenjaku Stjepanu Gradiću, Nacionalni komitet Jugoslavije za historiju nauka, Zagreb, 1985., str. 107-112.

15.     Razvitak Sekcija Hrvatskog prirodoslovnoga društva, Spomenica Hrvatskoga prirodoslovnoga društva 1885-1985, Zagreb, 1985., str. 27-45.

16.     Dominisovo gledište o strukturi elemenata, Rapski zbornik, Zagreb-Rab 1986., str. 217-219.

17.     Josip Franjo Domin (1754-1819), u: Josip Franjo Domin, Fizikalna rasprava o postanku, naravi i koristi umjetnog zraka, Djela znanstvenika iz Hrvatske, JAZU, knjiga 2 (ur. D. Grdenić), Zagreb, 1987., str. 113-129.

18.     Dominisovo gledište o strukturi elemenata, Rapski zbornik, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1987., str. 217-219.

19.     Prilog životopisu Josipa Franje Domina na temelju istraživanja prepiske i arhivskih izvora, Zbornik Zavoda za povijesne znanosti IC JAZU, vol. 15, Zagreb, 1988., str. 91-113.

20.     Boškovićeva gledišta o ulozi topline i svjetlosti u kemijskim promjenama, Anali Zavoda za povijesne znanosti JAZU, sv. XXVII, Dubrovnik, 1989., str. 123-132.

21.     Važnost utemeljenja Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva za razvitak prirodnih znanosti u doba hrvatskog narodnog preporoda, Naše teme, br. 7-8, Zagreb, 1989., str. 2139-2147.

22.     Bošković's views on the role of heat and light in Chemical  changes, Zbornik radova međunarodnog znanstvenog skupa o Ruđeru Boškoviću, Zagreb, 1991., str. 135-143.

23.     Flogiston u nastavi na pijarističkom kolegiju u Dubrovniku, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, sv. 29, Dubrovnik, 1991., str. 211-221.

24.     Prirodoznanstveni rad Josipa Franje Domina i Ljudevita Mitterpachera, Isusovci u Hrvata, Zbornik radova međunarodnog znanstvenog skupa Isusovci na vjerskom, znanstvenom i kulturnom području u Hrvata, Zagreb, 1991., str. 87-96.

25.     Prirodno-znanstvena gledišta Frane Petrića, Mogućnosti, br. 3-4, Književni krug, Split, 1992., str. 295-305.

26.     Prirodoznanstveni pogledi Frane Petrića, Dani hvarskog kazališta, Hrvatski humanizam, XVI.stoljeće-protestantizam i reformacija, sv. XVIII, Split, 1992., str. 157-169.

27.     Prirodoznanstveno nazivlje u rječnicima hrvatskih autora kajkavaca, Hrvatsko kajkavsko pjesništvo do preporoda, Književni krug, Split, 1993., str. 230-236.

28.     Natural Scientific  Views of Frane Petrić, Studia historiae philosophiae Croaticae, Journal of the Institute of Philosophy of the University of Zagreb, sv. 2, Zagreb, 1993., str. 175-187.

29.     Hrvatski prirodoslovci Dubrovčani, Hrvatski znanstveni zbornik 1, tečaj 2, Zagreb, 1993., str. 125-149.

30.     Kemičari na Kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu  u Križevcima, Spomenica o devedesetoj obljetnici postojanja Agrikulturno-kemijskog zavoda u Križevcima, Križevci, 1993., str. 21-29.

31.     Dubrovačka prirodoznanstvena sredina u doba baroka, Hrvatsko barokno pjesništvo, Književni krug, Split, 1994., str. 208-215.

32.     Prirodoznanstvena gledišta Hermana Dalmatina o suglasju planeta i naravi tvari, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, god. XX, br. 1-2, Zagreb, 1994., str. 47-54.

33.     Hrvatski prirodoslovci isusovci i talijanske akademije, Gazophylacium, god. 2, br. 5-6, Zagreb, 1995., str. 112-121.

34.     Gesuiti naturalisti croati e le accademie italiane nel secolo XVIII, I Gesuiti e gli Asburgo, Edizioni LINT, Trieste, 1995., str. 115-130.

35.     Mathias Piller (1733-1788), u: Matija Piller i Ljudevit Mitterpacher, Putovanje po Požeškoj županiji u Slavoniji 1782, Osijek, 1995., str. 200-204.

36.     Ljudevit Mitterpacher (1734-1814), u: Matija Piller i Ljudevit Mitterpacher, Putovanje po Požeškoj županiji u Slavoniji 1782, Osijek, 1995., str. 205-210.

37.     Putopis Mathiasa Pillera i Ljudevita Mitterpachera po Slavoniji i Požeškoj županiji iz 1783. godine, Hrvatska književnost 18. stoljeća, tematski aspekti, Književni krug, Split, 1996., str. 174-180.

38.     Znanstvenici i izumi u stihovima Rajmunda Kunića, Dani hvarskog kazališta, Hrvatska književnost 18. stoljeća, Tematski i žanrovski aspekti, Književni krug Split, Split 1996., str. 319-330.

39.     „Kemijski rječnik“ Julija Bajamontija, Splitski polihistor Julije Bajamonti, Književni krug Split, Split 1996., str. 152-170

40.     Preteče hrvatskog sveučilišnog prirodoslovlja i matematike,120. godina nastave prirodoslovlja i matematike, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet,  Zagreb,  1996., str. 15-29

41.     Paracelsus, Filozofija renesanse, Hrestomatija filozofije, 3., Školska knjiga, Zagreb, 1996., str. 239-253.

42.     The Natural-philosophical Views of Hermann of Dalmatia on the Harmony of Planets and Nature of Matter, Studia historiae philosophiae Croaticae, vol. 3, No. 3, Zagreb, 1996., str. 61-68.

43.     Uvodnici: Hrvatski znanstvenici na srednjoeuropskim učilištima (str. 204); Kraljevska zagrebačka akademija-uvođenje modernih znanstvenih ideja (str. 227); Kemija (str. 250); Primjena prirodnih znanosti za unapređenje gospodarstva (str. 272); Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učiulište u Križevcima (str. 340), Katalog izložbe Znanost u Hrvata: prirodoslovlje i njegova primjena, I. dio, Zagreb, l996.

44.     Požežanin Pavao Thaller i njegov rukopis iz kemije (1757), Encyclopaedia moderna, god. 17., broj 47, Zagreb 1997., str. 13-17.

45.     Prirodoznanstveno nazivlje u  Rječniku  Joakima Stullija, Dani hvarskog kazališta, Hrvatska književnost uoči preporoda, Književni krug Split, Split , l997., str. 328-334.

46.     Kratki pregled hrvatske kemije u 20. stoljeću (suautor N. Trinajstić), Ruđer, sv. VI., br. 2, Zagreb, 1997., str. 3-10.

47.     Prirodoznanstveno nazivlje u doba hrvatskog narodnog preporoda, Dani hvarskog kazališta, Hrvatska književnost u doba preporoda, Književni krug Split, Split, 1998., str. 583-592.

48.     Bogoslav Šulek i kemija, Zbornik o Bogoslavu Šuleku, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1998., str. 121-128.

49.     Hrvatska prirodoslovna književnost u postpreporodno doba, Dani hvarskog kazališta, Hrvatska književnost od preporoda do Šenoina doba, Književni krug Split, Split, 1999., str. 423-430.

50.     The Work of Josip Franjo Domin and Ludwig Mitterpacher in the Natural Sciences, Jesuits among the Croats (editor V. Pozaić, S.J.), Zagreb, 2000., str. 124-133.

51.     Prva prirodoslovna djela i udžbenici na hrvatskom jeziku, Dani hvarskog kazališta, Razdoblje realizma u hrvatskoj književnosti, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Književni krug Split, Zagreb-Split, 2000., str. 310-319.

52.     Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima i Milutin Cihlar Nehajev Dani hvarskog kazališta, Književnost i kazalište hrvatske moderne, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Književni krug Split, Zagreb-Split, 2001., str. 387-398.

53.     Braća Ljudevit i Josip Mitterpacher u hrvatskoj i austrougarskoj znanosti i kulturi, Godišnjak njemačke narodnosne zajednice, VDG Jahrbuch 2001., Osijek, 2001., str. 71-79.

54.     Prirodoznanstvena sredina u doba hrvatske moderne, Dani hvarskog kazališta, Književnost i kazalište hrvatske moderne, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Književni krug Split, Zagreb-Split 2002., str. 237-245.

55.     Natural-Historical Terminology in Joakim Stulli s Lexicon (1801),Plurilingvizam v Evropi 18. stoletja (urednik F. Ferluga-Petronio), Maribor, Slavističko društvo 2002. (Zora; 17), str. 329-335.

56.     Znameniti prirodoslovci istočne Hrvatske, Zbornik radova, Istočna Hrvatska Osijek-Vukovar-Ilok, Osijek,2002., str. 163-180.

57.     Teze iz kemije Ivana Petra Karla grofa Sermagea na Terezijanskoj viteškoj akademiji u  Beču, Godišnjak njemačke narodnosne zajednice, VDG Jahrbuch 2002., Osijek 2002., str. 65-71.

58.     Prvi doktorati iz kemije na Zagrebačkom sveučilištu, Gustav Janeček (1848. - 1929.), život i djelo, (urednik Drago Grdenić), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2002., str. 135-149.

59.     Popularizacija prirodoslovlja u Hrvatskoj dvadesetih godina dvadesetog stoljeća, Dani hvarskoga kazališta, Hrvatska književnost i kazalište dvadesetih godina 20. stoljeća, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Književni krug Split, Zagreb-Split, 2003., str. 360-369.

60.     Alkemija v delih istarskih  zdravnikov Pietra Bona in  Ivana Brattija, Poligrafi, številka 29/30., letnik 8, Ljubljana 2003, str. 119-126.

61.     Obitelj Thaller u hrvatskoj znanosti i kulturi 18. i 19. stoljeća, VDG  Jahrbuch, X., godišnjak njemačke narodnosne zajednice, br.10, Osijek 2003., str.  6l-66.

62.     Popularizacija prirodoslovlja u Hrvatskoj dvadesetih godina dvadesetog stoljeća, Dani hvarskog kazališta, HAZU i Književni krug Split, Zagreb-Split 2003., str. 360-364.

63.     Kemijske analize hrvatskih ljekovitih voda Ivana Leopolda Payera i Mihajla Hinterholzera, VDG Jahrbuch, XI., godišnjak njemačke narodnosne zajednice, br. 11, Osijek 2004., str. 57-60.

64.     Mjesto i uloga prirodoslovca Frana Bubanovića u hrvatskoj intelektualnoj sredini, Dani hvarskog kazališta, HAZU i Književni krug Split, Zagreb-Split 2004., str. 374-38l.

65.     Djelo Gustava Janečeka kao model prepoznavanja hrvatskih nacionalnih vrijednosti, Nacionalne vrijednosti u gospodarskom razvoju, Matica hrvatska i Domagojeva zajednica, Zagreb 2005., str. 141-148.

66.     Rudolf Steiner i antropozofija u hrvatskom prirodoznanstvenom krugu, VDG Jahrbuch XII., godišnjak njemačke narodnosne zajednice, br. 12, Osijek, 2005., str. 117-121.

67.     Znanost u Hrvata u 16. stoljeću, Povijest Hrvata, druga knjiga, Školska knjiga, Zagreb, 2005., str. 97-101.

68.     Znanost u Hrvata u 17. stoljeću, isto, str.177-180.

69.     Znanost u Hrvata u 18. stoljeću, isto, str. 327-331.

70.     Alkemijska poema Daniela Kopranina, Acta medico-historica Adriatica, god. 3, br. 1, Rijeka 2005., str. 43-58.

71.     Neka alkemijska gledišta hrvatskih prirodoznanstvenika, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, god. XXXI, br. 1-2 (61-62), Zagreb, 2005., str. 143-155.

72.     Univerzalni prirodoslovni pogledi u stihovima Daniela Istranina I Mavra Vetranovića, Dani hvarskog kazališta, HAZU i Književni krug Split, knj. 32, Zagreb-Split, 2006., str. 217-223.

73.     Gustav Fleischer i njegova rasprava o alkemiji, VDG Jahrbuch, XIII., godišnjak njemačke narodnosne zajednice, god. 13, Osijek, 2006., str. 175-184.

74.     Hrvatska kemija u XIX. stoljeću (suautor: N. Trinajstić), Kemija u industriji, vol. 55, br. 7-8, Zagreb, 2006., str. 333-339.

75.     Fleischerova gledišta o razvitku alkemije, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, br. 1-2 (63-64), Zagreb, 2006., str. 207-218.

76.     Hrvatska kemija u XX. stoljeću.I. Razdoblje od početka stoljeća do 8. svibnja 1945. (suautor: N. Trinajstić), Kemija u industriji, vol. 56, br. 7-8, Zagreb, 2007., str. 403-416.

77.     Utemeljenje i razvitak hrvatske prirodoznanstvene sredine, Povijesni prilozi, god. 26, Zagreb, 2007., str. 223-240.

78.     Tematska novost u Danijelovoj Poemi nakon zabrane alkemije iz god. 1317. pape  Ivana XXII., Dani hvarskog kazališta, HAZU i Književni krug Split, knjiga 33, Zagreb-Split, 2007., 537-543.

79.     Renesansni alkemijsko-ijatrokemijski pogledi Ivana Brattija, Zbornik u čast Franji Zenku u povodu 75. godišnjice života, Institut za filozofiju, Zagreb, 2007., str. 47-58.

80.     Kemijski rad Gustava Fleischera, Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb-Bjelovar 2007., str. 465-479.

81.     Počeci prirodoslovne književnosti na hrvatskom jeziku, Dani hvarskog kazališta, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Književni krug Split, knj. 34, Zagreb-Split 2008., str. 309-321.

82.     Filipovićevi pogledi o Paracelsusu, Vladimir Filipović, život i djelo (1906.-1984.), Institut za filozofiju, Zagreb, 2008., str. 121-130.

83.     Barbara Celjska kao alkemičarka u Samoboru, Godišnjak njemačke narodnosne zajednice, VDG Jahrbuch, br. 15, Osijek, 2008., str. 275-280.

84.     Prirodnofilozofijski pogledi Ivana Leopolda Payera, 300 godina balneoloških analiza u Hrvatskoj, Zbornik o 300. obljetnici prve balneološke analize termomineralne vode Varaždinskih toplica (1709.-2009.), Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Zagreb, 2009., str. 17-26.

85.     Medicinska alkemija Ivana Leopolda Payera u Varaždinu, Godišnjak njemačke zajednice, VDG Jahrbuch, Zbornik radova 16. znanstvenog skupa Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu, Osijek, 2009., str. 173-180.

86.     Prirodoslovni rad Ivana Leopolda Payera (suautor Nenad Trinajstić), 800. godina slobodnog kraljevskog grada Varaždina, Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa održanog 3. i 4. prosinca 2009. u Varaždinu, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad u Varaždinu, Grad Varaždin, Varaždinska županija, posebna izdanja Zavoda za znanstveni rad u Varaždinu, knj. 20, Zagreb, Varaždin, 2009., str. 469-475.

87.     Slavonski prirodoslovci, Slavonija, Baranja i Srijem – vrela europske civilizacije, svezak I, Ministarstvo kulture i galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2009., str. 469-475.

88.     Ivan Leopold Payer i recepcija Paracelsusovih gledišta u Hrvatskoj, , Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, god. XXXV., br. 69-70, Zagreb., 2009., str. 55-68.

89.     Hrvatska kemija u XIX. stoljeću (suautor: N. Trinajstić), Hrvatska i Europa, Moderna hrvatska kultura od preporoda do moderne, sv. IV, HAZU i Školska knjiga, Zagreb, 2009., str. 715-720.

90.     Hrvatska kemija u XX. stoljeću, II Razdoblje od sloma Nezavisne države Hrvatske 8. svibnja 1945. do uspostave republike Hrvatske 25. lipnja 1991. (suautori: N. Trinajstić, M. Kaštelan Macan i H. Vančik), Kemija u industriji, vol. 58, br. 7-8, Zagreb, 2009., str. 315-336.

91.     Isusovci u Zagrebu i njihov doprinos razvitku prirodoslovlja, Gazophylacium, časopis za znanost, umjetnost, gospodarstvo i politiku, god. XIV, br. 3-4, Zagreb, 2009., str. 13-25.

92.     Pojam negromancije i negromanta u europskoj renesansi i u Držićevim komedijama, Marin Držić 1508.-2008., Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa,  HAZU, Zagreb 2010., str. 203-213.

93.     Gustav Pexidr i hrvatsko kemijsko nazivlje (suautor R. Trišler), Godišnjak njemačke zajednice, VDG Jahrbuch, Osijek, 2010., str. 109-116.

94.     150. godina Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i 125 godina prisutnosti kemičara u Akademiji (suautori N. Trinajstić i V. Flegar), Kemija u industriji, vol 60, broj 9, Zagreb, 2011., str. 447-457.

95.     Giulio Camillo Delminio i duhovna komponenta alkemije, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, god. XXXVII, br. 1-2 (73-74), Zagreb, 2011., str. 23-50.

96.     Pavao Žulić (1821.-1922.) i razvitak kemije u Hrvatskoj, VDG Jahrbuch, Godišnjak njemačke zajednice, vol 18, Osijek, 2011, str. 99-107.

97.     Federik Grisogono i alkemija, Acta medico-historica Adriatica (AMHA), Rijeka, 2011., str.

98.     Kemija u Hrvata u doba prosvjetiteljstva, Zbornik o Mati Zoričiću, knjižnica Tihi pregaoci, knj. 10, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2012., str. 239-256.;

99.     Tomo Mikloušić i praktična alkemija, Tomo Mikloušić-zbornik radova, Jastrebarsko, 2012., str. 129-141.;

100.  Kajetan Petter i Hrvatski narodni preporod, DG Jahrbuch, Godišnjak njemačke zajednice, vol. 19, Osijek, 2012., str. 87-95.;

101.  Hrvatska kemija u XX. stoljeću - Razdoblje od uspostave Republike Hrvatske 25. lipnja 1991. do kraja stoljeća (suautori: N. Trinajstić, M. Kaštelan Macan, H. Vanček), Kemija u industriji, br. 11-12, Zagreb, 2012., str. 523-534.

102.  Križevačko učilište i prvo institucionaliziranje kemijskih (lučbenih) istraživanja u Hrvatskoj (suautor: N. Trinajstić), Prirodoslovlje, god. 13, br. 1-2, Zagreb, 2013., str. 31-42.

103.  Novoplatonizam i rani razvitak kemije, Filozofija u dijalogu sa znanostima (ur. L. Boršić i I. Skuhala Karasman), Institut za filozofiju, Zagreb, 2013., str. 37-52.

104.  Doprinos Ivana K. Taubnera razvitku prirodoslovlja u Hrvatskoj sredinom 19. stoljeća, Jahrbuch, Godišnjak njemačke zajednice, vol. 20, Osijek, 2013., str. 81-90.

105.  Sličnosti i razlike između Petrićevih i de Dominisovih pogleda o strukturi tvari, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 39/1 (77), Zagreb 2013, str. 35-51

106.  Prirodoslova gledišta Ignjata Martinovića, Zbnornik radova sa znanstvenog skupa Emerik Pavić i franjevci u kontinentalnoj Hrvatskoj, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb
2014, str. 323-336.

107.  August Vierthaler-profesor kemije na splitskoj Velikoj realnoj gimnaziji (suautorica V. Flegar), Jahrbuch, Godišnjak njemačke zajednice, vol.21, Osijek 2014., str. 81-90.

108.  Ruđer Josip Bošković i kemija u doba prosvjetiteljstva, Filozofija Ruđera Josipa Boškovića (ur. I. Šestak), Zbornik radova međunarodnog znanstvenog simpozija, Filozofski fakultet Družbe Isusove, Zagreb, 2014., str. 169-181.

109.  Franjo Krleža i razvitak hrvatske i bosanskohercegovačke kemije (suautor: Vanja Flegar), Prirodoslovlje, časopis Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske, god. 15, broj: 1-2, Zagreb 2015., str. 165-178.

110.  Mladen Deželić – gradnja Prirodno-matematičkog fakulteta i  početci nastave i znanstvenih istraživanja iz kemije u Sarajevu (suautor: Vanja Flegar), Prirodoslovlje, časopis Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice Hrvatske, god. 15, broj: 1-2, Zagreb 2015., 79-100.

111.  Narav i uloga kamena mudraca u djelu Pretiosa margarita novella Petra Bona, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 41/2 (82), Zagreb 2015.

112.  Jakov Franjo Tkalec i hrvatske mineralne vode, Prirodoslovlje, Odjel za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske, god. 16, br. 1-2, Zagreb 2016., str. 111-124.

113.  Pavao Thaller autor prvog udžbenika iz kemije u Hrvatskoj u 18. stoljeću, VDG Jahrbuch, Osijek 2016., str. 265-276.

114.  Alkemijski pokusi kraljice Barbare Celjske (1381. ̶  1451.), Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, sv. 42/2 (84), Zagreb 2016, str. 271-282.

115.  Srećko Bošnjaković, utemeljitelj prvog privatnog javnog kemijsko-analitičkog zavoda u Zagrebu, Srećko Bošnjaković [1865. – 1907.], znanstvenik i poduzetnik (suautor Vanja Flegar), Rasprave i građa za povijest znanosti, knj. 16, sv. 5, HAZU, Zagreb 2016, str. 45-64.

116.  Franjo Rački i prirodoslovlje (Franjo Rački and natural sciences), Prirodoslovlje, Matica Hrvatska, br. 1-2, Zagreb 2018, str. 73-86.

117.  Materijalna i duhovna komponenta u razvitku kemije, Hrvatska filozofija i znanost: jučer, danas, sutra, Institut za filozofiju, Zagreb 2019., str. 57-80.

118.  Bernard, Mato Ksaver i Mate Lujo Zamanja u hrvatskoj prirodoslovnoj baštini, Dubrovnik u hrvatskoj povijesti, Zbornik radova u čast akademiku Nenadu Vekariću, (ur. M. Grčević i Nenad Vekarić), Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Biblioteka Croatica,  Zagreb 2019., str. 461-475.

119.  Rana postignuća: prirodoslovlje prije obnove Sveučilišta (1669. – 1850.), Sveučilište u Zagrebu 350 (1669. – 2019.), Sveučilište u Zagrebu 350 (1669. – 2019.), Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 2019, str. 339-343.

 

Pregledni, stručni i popularno-znanstveni radovi

1.        Prof. dr. Gustav Janeček (1848-1929)-utemeljitelj nastave kemije na Sveučilištu u Zagrebu, Priroda, god.    LXVI, br. 6, Zagreb., str. 185-187.         

2.        Enciklopedijski članci: ARKO Milan , ARNERI Gojko, BACH-DRAGUTINOVIĆ Guido, BALZER Ivan, BAUM Slavko, BIFFL Mladen, Hrvatsk biografski leksikon, Jugoslavenski leksikografski zavod, sv. 1, A-Bi, Zagreb,1983., str. 231, 232, 236, 237, 318, 407, 547, 757.

3.        Fran Tućan (1878-1954), Fran Bubanović (1883-1956), Spomenica Hrvatskoga prirodoslovnog društva 1885-1985, Zagreb,1985., str. 66-70.

4.        Josip Franjo Domin, Iseljenički kalendar'89, Zagreb, 1989., str. 213-216.

5.        Ustanove i društva kulture i znanosti u Zagrebu u doba hrvatskog narodnog preporoda (1835-1850), Iseljenički kalendar'90, zagreb, 1990., str. 39-45

6.        Mijat Sabljar (1790-1865), uz 200. obljetnicu rođenja hrvatskog preporoditelja i jednog od utemeljitelja Narodnog muzeja u Zagrebu, Iseljenički kalendar'90,  Zagreb, 1990., str. 44-45.

7.        Prirodoznanstvo u doba Hrvatskog narodnog preporoda (1838-1850) I dio, Priroda, god. 81, br. 2, Zagreb 1991., str. 13-16.

8.        Prirodoznanstvo u doba Hrvatskog narodnog preporoda (1838-1850) II dio, Priroda, god. 81, br. 3-4, Zagreb 1991., str. 9-11.

9.        Počeci kemije u Hrvata, Hrvatski rukopis, Večernji list, 7. ožujka 1993., str. 18.

10.     Enciklopedijski članci: ČAVLEK Branimir, ČECH Dragutin Otokar, ČERNICKI Branislav, ĆOSOVIĆ Čedomir, DANČEVIĆ Luka, DANIJEL Istranin, DAMJANIĆ Anđelko, DELJAC Ante, DEŽELIĆ Nada, DOMIN Josip Franjo, DRAŽOEVIĆ JELIĆ Juraj, DUIĆ Ljerka, DŽANIĆ Husein, ĐOKIĆ Slobodan, ĐORĐEVIĆ Cirila, Hrvatski biografski leksikon, sv. 3, Č-Đ, Zagreb, 1993., str. 30, 31, 33, 34, 53, 163, 200, 204, 217, 278, 279, 604, 605, 668, 739, 740, 750, 751.

11.     Kemijski rječnik Julija Bajamontija, Vijenac, Zagreb, 10. studenog 1994., str. 28.

12.     Dani Frane Petriša (Cres, 16-20. srpnja 1995), prikaz znanstvenog skupa, Gazophylacium, god, 2, br. 5-6, Zagreb, 1995., str. 18.

13.     Izbor iz djela, Komentar i Rječnik važnijih termina, uz rad Paracelsus, Filozofija renesanse, Hrestomatija filozofije, knj. 3, Školska knjiga, Zagreb, 1996., str. 257-284.

14.     Kataloške jedinice za srednji vijek, 16., 17., 18. i 19. stoljeće (str. 60, 61, 62, 92-102, 115-117, 121, 124, 125, 134, 135, 208, 209, 213, 219, 220, 230, 251-254, 306-308, i 343), Katalog izložbe Znanost u Hrvata:  prirodoslovlje i njegova primjena, I dio, Zagreb, 1996.

15.     U povodu 120. obljetnice prirodoslovlja na Sveučilištu u Zagrebu, Polimeri, god. 17, br. 2, Zagreb, 1996, str. 98.

16.     Hrvati pri vrhu svjetske znanosti, Obzor Večernjeg lista, Zagreb, 21. 4. 1996, str. 20.

17.     FLUMIANI Gilbert, Hrvatski biografski leksikon, knj. 4, Zagreb, 1998., str. 307.

18.     FROSCHL Ivan, Hrvatski biografski leksikon, knj. 4, Zagreb,1998, str.485.

19.     Hrvatska prirodoznanstvena sredina u postpreporodno doba, Priroda, 12, god.91, br. 893, Zagreb, 2001, str. 5-9.

20.     Proslov: Povijest znanosti je znanost sama, Prirodoslovlje, časopis Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske, br. 2, god. XVI, Zagreb,2001., str. 205,206.

21.     Pola stoljeća Zavoda za opću i anorgansku kemiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1952.-2002.), Kemija u industriji, vol. 52,  br. 6, Zagreb, lipanj 2003., str. 300,301.         .        

22.     HUMSKI Krešimir, kemijski inženjer, Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2002., sv. 5, Gn-H, str. 763- 764.

23.     HUNKA Ljudevit, kemičar i prirodoslovac, isto, str. 764.

24.     Kemija i biologija, Predgovor, Ružička Lavoslav, Hrvati predavači na inozemnim sveučilištima, Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb 2003., str. 63-66.

25.     Vladimir Prelog, isto, str. 67-68.

26.     Počeci popularizacije prirodoslovlja u Hrvatskoj, Priroda, God. 94, broj 928, Zagreb 2004., str. 20-21.

27.     Fran Bubanović i njegova osuda antropozofije, Priroda, God. 95, broj 932, Zagreb 2005., str. 20-21.  

28.     IVAN (JOHANNES), kanonik i alkemičar (suautor N. Bašić) Hrvatski Biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2005.,  sv. 6, I-Kal, str. 74-75.

29.     JANEČEK Gustav, farmaceut i kemičar, isto, str. 313-314., LZ Miroslav Krleža, Zagreb 2005., sv. 6, I-Kal

30.     KAITNER Branko, kemičar, isto, str, 719-720.

31.     KALLAY Nikola, kemičar, isto, str. 751-752.

32.     KLASINC Leo, kemičar, Zagreb 2009., sv. 7., Kam-Ko, str. 360-362.

33.     Lavoslav Ružička, Croatica, Hrvatski udio u svjetskoj baštini (ur. N. Budak), sv. 2, Profil, Zagreb, 2007., str. 600-603.

34.     Vladimir Prelog, isto, str. 694-697.

35.     Negromancija, Leksikon Marina Držića, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 2009., str. 536.

36.     Homunkul(us), Leksikon Marina Držića, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 2009., str. 313, 314.

37.     Osamdeseta obljetnica života – Profesor Boris Kamenar (suautor M. cindrić), Kemija u industriji, vol. 58, br. 7-8, Zagreb, 2009., str. 356-363.

38.     KAMENAR, Boris,  kemičar, Hrvatski biografski leksikon, knj. 7, Kam-Ko, Zagreb, 2009., str. 4,5

39.     KORPAR-ČOLIG, Branka, kemičarka, Hrvatski biografski leksikon, knj. 7, Kam-Ko, Zagreb, 2009., str.  644

40.     Devedeseta obljetnica života – Professor emeritus Drago Grdenić (suautor M. Cindrić), Kemija u industriji, vol. 58, br. 10, str. 493-495.

41.     Kratak nacrt alkemije i kemije kod Hrvata, A brief review of Alchemy and Chemistry in Croatia (suautor N. Trinajstić), Knjiga sažetaka, Book of Abstracts, XXII Hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera, Zagreb, 2011., str. 83,84.

42.     Žene u povijesti prirodoslovnih znanosti, Stručni skup nastavne sekcije HAD-a povodom Međunarodne godine astronomije (suautor Maja Šuveljak), Bolid, god. XXXVIII, br. 4, Zagreb, 2011., str. 11-15.

43.     Kemija, Leksikon Ruđera Boškovića, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2011., str. 63-65.

44.     Opjevani Ruđer Bošković i Luko Paljetak, Forum, br. 11-12, HAZU, Zagreb, 2012, str.1342-1346.

45.     Materijalna i duhovna komponenta u razvitku kemije: od alkemije i arheusa do vitalne sile, Knjiga sažetaka 23. hrvatskog skupa kemičara, Book of Abstracts, Osijek, 2013., str. 61

46.     Kratohvil Josip, kemičar, Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, sv. 8, Kr-Li, Zagreb 2013, str. 78,79.

47.     KRLEŽA Franjo, kemičar, Isto, sv. 8, Kr-Li, Zagreb 2013, str. 184

48.     KUĆAN Željko, kemičar, Isto, sv. 8, Kr-Li, Zagreb 2013, str. 298, 299.

49.     Akademijin simpozij o Stanku Hondlu, Znanstveni skup Stanko Hondl (1873 – 1971) – život i djelo, organizator Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti HAZU, 3. prosinca 2013. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 39/2 (78), Zagreb 2013, str. 645-650

50.     KRATOHVIL Josip, kemičar, Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, sv. 8, Kr-Li, Zagreb 2013, str. 78,79.

51.     Akademijin simpozij o Stanku Hondlu, Znanstveni skup Stanko Hondl (1873 – 1971) – život i djelo, organizator Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti HAZU, 3. prosinca 2013. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 39/2 (78), Zagreb 2013, str. 645-650.

52.     Popis radova prof. dr. sc. Srećka Bošnjakovića, Srećko Bošnjaković  [1865. – 1907.], znanstvenik i poduzetnik, Rasprave i građa za povijest znanosti, knj. 16, sv. 5, HAZU, Zagreb 2016., str. 119, 120.

53.     Nobelovci članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Glasnik HAZU, god. II, br. 3-4, Zagreb 2016., str. 5-9.

54.     Nobelovci i domovinski rat u Hrvatskoj, Glasnik HAZU, god. II, br. 3-4, Zagreb 2016., str. 16, 17.

55.     Stanko Hondl, život i djelo [1873. – 1971.], Kronika, Događanja u HAZU u 2015, Glasnik HAZU, god. II, br. 3-4, Zagreb 2016., str. 76.

56.     Znanstveni skup o Srećku Bošnjakoviću, Kronika, Događanja u HAZU u 2015, Glasnik HAZU, god. II, br. 3-4, Zagreb 2016., str. 106,107.

57.     Marie Sklodowska Curie i njezin put do uspjeha, u povodu 150. obljetnice rođenja, Kemija u industriji, god. 66, br. 9-10, Zagreb 2017., str. 561-563.

58.     Prirodoslovlje u doba Ljudevita Gaja, Odjel za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske, 17 (1-2) III (2017), Zagreb 2017., str. 73-84.

59.     Fran Bubanović, otac hrvatske biokemije, Kemija u industriji, sv. 67, br. 7-8, Zagreb 2018., str. 354-358.

60.     Alfred Nobel i (ne)sporne nagrade za kemiju, Kemija u industriji, sv. 67, br. 11-12, Zagreb 2018., str. 354-358.

61.     Akademik Drago Grdenić, Život posvećen kemiji, Prirodoslovlje, br. 1-2, Zagreb 2018., str. 207-208.

62.     Lavoslav Ružička, Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, http://hbl.lzmk.hr, Zagreb 2018.

63.     63. Zavod za povijest i filozofiju znanosti, Odsjek za povijest prirodnih i matematičkih znanosti, Glasnik HAZU, god. 5, br. 8-9, Zagreb 2019., str. 33-34.

64.     Predsjednici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od osnutka Akademije do danas (J. Torbar, G. Janeček, I. Supek), Glasnik HAZU, god. V, br. 8-9, Zagreb 2019., str.11,14,15,19, 20.

Prikazi knjiga 

1.        Žarko Dadić, Herman Dalmatin, Školska knjiga, Zagreb,1996., 211 str., Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, god. XXII, br. 1-2, Zagreb,1996., str. 373-377.

2.        Žarko Dadić, Franjo Petriš i njegova prirodnofilozofska i prirodoznanstvena misao, Školska knjiga, Zagreb, 2000., Priroda, god. 91, broj 893, Zagreb 2001., str. 47,48.

3.        Drago Grdenić, Povijest kemije, Novi liber i Školska knjiga, Zagreb,2001. Kemija u industriji, vol. 51, br. 3, Zagreb, ožujak 2002., str. 144,145.              

4.        D. Grdenić, Alkemija, Kemija u industriji, god. 53, br. 5, Zagreb 2004., str. 239-240.

5.        Jon Balchin: 100 znanstvenika koji su promijenili svijet, prikaz knjige uz neke odrednice iz povijesti znanosti, Priroda, god. 95, br. 939, Zagreb, 2005., str. 57-59.

  1. Živa kemija, Priroda, god. 96, br. 948, Zagreb, 2006., str. 62-66.
  2. Akademik Nenad Trinajstić: Život u znanosti, uspomene iz nepovrata, Prirodoslovlje, br. 1-2, Zagreb 2018., str. 194-196.

 

Profesionalni interesi i članstva

Član je uredništva Hrvatskog biografskog leksikona, časopisa Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, časopisa Prirodoslovlje, Jahrbuch , edicije Rasprave i građa za povijest znanosti HAZU i Savjeta časopisa Acta Medico- Historica Adriatica.

Izabrani projekti

Suradnica na projektu «Povijest egzaktnih znanosti u Hrvata» (voditelj: akademik Žarko Dadić) te Voditeljica projekta «Odnos prirodne filozofije i alkemije u renesansi u Hrvata (2008.-2012.) Ministarstva i suradnica na projektu «Croatian Philosophy and Science in the European Context Between the 12th and 20th Century» (od 2014.- 2018.). Sada  surađuje s Maticom hrvatskom-ogranak Dubrovnik na knjizi „Dubrovački prirodoslovci u vrhu povijesti znanosti“

Povijest zaposlenja

1974. asistent pripravnik u Institutu za povijest prirodnih, matematičkih i medicinskih znanosti, kasnije Zavod za povijest i filozofiju znanosti HAZU

1979. znanstveni asistent u istom Zavodu

1991. znanstveni suradnik

1998. viši znanstveni suradnik

2004. znanstveni savjetnik

2009. znanstveni savjetnik (drugi trajni izbor), područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana povijest znanosti

1996. – 2016. Upraviteljica Odsjeka za povijest prirodnih i matematičkih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU

2016. – 2020.  znanstveni savjetnik u Antropološkom centru HAZU

1993. izbor u znanstveno-nastavno zvanje izvanredni profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (Povijest kemije)

2014. izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora, Odjel za kemiju Sveučilišta J.J. Strossmayer u Osijeku (Povijest kemije)

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2020. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS