Prijava
| doc. dr. sc. Tomislav Janović | |||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
|
|
||||||||||||
| Nastava |
|
sveučilišni preddiplomski
sveučilišni diplomski
|
| Životopis |
Rođen je 1961. u Zagrebu. Godine 1986. diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a na istom fakultetu je magistrirao s tezom iz filozofije znanosti (Evolucija i optimizacija: o nekim filozofskim aspektima teorije evolucije, 1994). Doktorirao je na Sveučilištu u Mainzu (Njemačka) s tezom iz filozofije uma (Der implizite Bewußtseinsinhalt in der Phänomenologie und der analytischen Philosophie, 2006). Radio je na Ministarstvu znanosti i tehnologije (kao savjetnik za znanstvenoistraživačke projekte), na Institutu za antropologiju u Zagrebu (kao znanstveni asistent) te na Sveučilištu u Zadru (kao viši predavač), a od 2009. stalno je zaposlen na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, i to na Odjelu za filozofiju i Odjelu za komunikologiju. Objavio je više znanstvenih i stručnih članaka u domaćim i inozemnim časopisima i knjigama, sudjelovao na brojnim međunarodnim znanstvenim skupovima te surađivao na nekoliko znanstvenoistraživačkih projekata. Podpredsjednik je Udruge za promicanje filozofije, član Hrvatskog interdisciplinarnog društva i Matice Hrvatske. Znanstveni interesi su mu: filozofija uma, filozofija znanosti (osobito društvenih znanosti), etika i komunikacija. |
| Objavljeni radovi u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI) |
|
Napomena: Ove radove održava Knjižnica Instituta Ruđer Bošković koja vodi projekt
Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI.
Ovim linkom možete vidjeti sve podatke o radovima koje su autori unijeli
u bazu podataka.
|
Odsjeci
Studiji
Bitno
Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.
