O djelatniku
doc. dr. sc. Viktoria Franić Tomić
Zvanje:docent
Konzultacije:

Prema dogovoru.

E-mail: E-mail
Odsjek : ODSJEK ZA KROATOLOGIJU
Godina doktoriranja:2010

Nastava

sveučilišni preddiplomski

sveučilišni diplomski

Životopis

Viktoria Franić Tomić rođena je 19. listopada 1978. u Metkoviću. Osnovnu školu i opću gimnaziju pohađala je u Pločama. Studij hrvatskog jezika i književnosti završila je 2005. na Sveučilištu u Zadru. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu zaposlila se 2007. kao znanstvena novakinja na projektu “Mediteran u renesansnim književnostima Slavena”. Od tada do 2013. na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost sudjelovala je u izvođenju nastave na predmetima iz hrvatske književnosti: “Suvremena hrvatska književnost”, “Hrvatska književnost srednjeg vijeka i renesanse”, “Hrvatska književnost od katoličke obnove do romantizma”, “Primjeri iz dramske književnosti”, “Zemljopis i književnost”, “Hrvatski književni kanon”. Poslijediplomski doktorski studij kroatistike završila je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2010. U znanstveno zvanje znanstvenog suradnika izabrana je 23. ožujka 2011. godine. Od 2011. postaje nositeljem gore navedenih predmeta (osim “Suvremene hrvatske književnosti”). Usto, bila je mentoricom u izradi dvadesetak studentskih završnih radova na preddiplomskom i diplomskom studiju iz područja starije i novije hrvatske književnosti. U zvanje višeg znanstvenog suradnika izabrana je 09. svibnja 2013. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docentice izabrana je 18. prosinca 2013. na Sveučilištu u Zagrebu (Vijeće društveno-humanističkog područja). Docentica je na Odjelu za kroatologiju Hrvatskih studija od 1. siječnja 2014.
Autorica je četriju objavljenih knjiga: monografije Tko je bio Marin Držić (Zagreb: Matica hrvatska, 2011) rasprava Dramaturški eseji: Iz Splita na scenu gledat(Zagreb: AGM, 2012), Abrahamova žrtva i Izakova pasija, u koautorstvu sa S. P. Novakom (Zagreb:2015) i udžbenik Književnost ranog novog vijeka u Boki Kotorskoj u Hrvatskoj sveučilišnoj nakladi u koautorstvu sa S.P.Novakom (Zagreb:2015). Usto, redovita je suradnica Vijenca, književnog lista za umjetnost, kulturu i znanost, zatim je bila suradnicom Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, gdje je objavila brojne priloge u Hrvatskoj književnoj enciklopediji te u Leksikonu Marina Držića. Sudjelovala je na brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima. Istaknula se u organizaciji međunarodne konferencije “Marin Držić i naše doba”, priređujući brojna popratna izdanja literature o Marinu Držiću. Rezultat njezina istraživačkog rada je i pronalazak najstarije hrvatske kazališne ilustracije (1518) u knjižnici gradića Bagnocavallo pokraj Ravene. Ovo je otkriće imalo odjek u stručnoj ali i široj javnosti o čemu svjedoči niz novinskih i stručnih reakcija.

 

 

Objavljeni radovi u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI)
Napomena: Ove radove održava Knjižnica Instituta Ruđer Bošković koja vodi projekt Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI. Ovim linkom možete vidjeti sve podatke o radovima koje su autori unijeli u bazu podataka.

Za sve izmjene možete se obratiti na help@bib.irb.hr, a na istu adresu možete uputiti i sva vaša pitanja i sugestije vezana uz CROSBI.
Izabrane publikacije

Tko je bio Marin Držić, Matica hrvatska, Zagreb, 2011.

Dramaturški eseji: iz Splita na Scenu gledat, AGM, Zagreb, 2012.

Niko Andrijašević, Život i djelo, ur. V. Franić Tomić, Naklada Bošković, Split, 2014.

Abrahamova žrtva i Izakova pasija, (koautor S.P. Novak), Matica hrvatska, Zagreb, 2015.

Književnost ranog novovjekovlja u Boki kotorskoj, (koautor S.P. Novak), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2015.

Bitno

Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu djeluju od 16. studenoga 1992. godine. Od 2017. ustrojeni su kao sveučilišni odjel za interdisciplinarno proučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne i intelektualne povijesti i zbilje, medijske i interpersonalne komunikacije, akcija društvenih skupina, ljudskoga doživljavanja i ponašanja, razvoj jezika, otvorenih političkih, kulturnih i socijalnih pitanja od nacionalnoga ili regionalnoga interesa.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka organizacija izvode studije na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Studijski programi filozofije, hrvatskoga latiniteta, komunikologije, kroatologije, latinskoga jezika, povijesti, psihologije i sociologije, znanstvenoga i nastavničkoga smjera, usporedno uzimaju u obzir četiri sastavnice: 1. općeteorijsku i metodološku, 2. nacionalnu ili kroatološku, 3. europsku i 4. globalnu.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS