Objavljeno: 10. 7. 2018. u 15:25
Mateja Kocijan

U okviru projekta Suradnja s hrvatskim autohtonim zajednicama u dijaspori, koji na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu vodi iz. prof. dr. sc. Sanja Vulić, organizirana je Prva ljetna škola hrvatskoga jezika i kulture za nastavnike hrvatskoga jezika iz dijaspore. Budući da se Ljetna škola održavala u gradu Krku, suorganizator je bila Udruga Knezovi Krčki Frankopani. Predsjednik te Udruge gosp. Petar Kopanica bio je član Organizacijskoga  odbora Škole, zajedno s voditeljicom Škole prof. Vulić i mag. croat. Lidijom Bogović. Zahvaljujući Ljetnoj školi, grad Krk je tjedan dana bio susretište Hrvata iz Mađarske, Italije, Slovačke, Slovenije, Makedonije i Argentine. Osim nastavnika hrvatskoga jezika iz autohtonih zajednica u dijaspori, mogućnost pohađanja Ljetne škole dobili smo i mi, nastavnici hrvatskoga jezika u dopunskim hrvatskim školama u dijaspori. Zbog toga se nastava na Ljetnoj školi gotovo čitavo vrijeme odvijala u dvjema usporednim skupinama, s dva posebna nastavna programa prilagođena znanju i potrebama polaznika. Na školi je predavalo troje nastavnika. Mag. Bogović držala je jezične vježbe, a Marica Motik, nastavnica hrvatskoga jezika u OŠ Retkovec u Zagrebu, metodičke vježbe i radionice za nastavnike u osnovnim školama. Predavanja iz povijesti hrvatskoga jezika i dijalektologije držala je voditeljica Škole prof. Vulić.

Frankopanski kaštel u Krku, lipanj 2018.
Frankopanski kaštel u Krku, lipanj 2018.

 

Usto je Škola organizirana kao izvrstan spoj nastave i svakodnevnih obilazaka kulturnih spomenika na otoku Krku i upoznavanja s ostalom kulturnom baštinom različitoga tipa. Prvoga smo dana, nakon pozdravnih riječi organizatora prigodom otvorenja Škole, imali priliku kušati karakteristični krčki presnac - kolač od ovčjega sira. Već drugoga dana bio je prvi izlet - na franjevački otočić Košljun, gdje smo bili u mogućnosti nazočiti nedjeljnoj sv. misi, također razgledati crkvu, samostan, knjižnicu i muzej na tom zanimljivom malenom otočiću, te prošetati Kalvarijom. 

Drugi je izlet bio u stare frankopanske gradove Hreljin i Bakar. U Hreljinu nas je vrlo srdačno dočekala gđa Ružica Cipro, predsjednica Katedre Čakavskoga sabora Bakarskoga kraja, zajedno s hreljinskim župnikom vlč. Venclom i hreljinskim kulturnim djelatnicima. Zajedno smo obišli rodnu kuću istaknutoga hreljinskoga iseljenika Josipa Marohnića i upoznali se s njegovom ostavštinom. Put u Bakar vodio nas je preko Takala na Praputnjaku, zanimljivoga terasastoga uzgajališta vinove loze, od čijega se grožđa proizvodio poznati pjenušac Bakarska vodica. U Bakru nas je sa svojom pratnjom čekala gđa Maja Šepac Rožić, pročelnica Ureda Grada Bakra, koja se pobrinula da obiđemo i upoznamo sve važne kulturne lokacije u gradu te se susretnemo sa slavnom hrvatskom pomorskom prošlošću toga grada. Najveći je doživljaj ipak bio osobno dodirnuti glasovite frankopanske utvrde u Hreljinu i u Bakru. 

Treći je izlet bio na otoku Krku. Put nas je vodio u drevni hrvatski Vrbnik, s područja kojega su potekli knezovi Krčki Frankopani. Polaznici Škole bili su impresionirani vrbničkim inkunabulama – brevijarima iz 15. stoljeća koje su mogli osobno razgledati, što malo tko ima prigodu. Također smo razgledali zanimljivu Knjižnicu Vitezić i etnografsku zbirku, sa zadovoljstvom prošetali dojmljivim vrbničkim uličicama i trgovima, te uživali u pogledu koji se preko mora pruža na Selce i Novi Vinodolski.

Značajan kulturni program Škole odvijao se i gradu Krku. Tu smo posjetili samostan i lijepi vrt franjevaca trećoredaca, gdje nam je ljubazan domaćin bio gvardijan Antun Badurina. Također smo posjetili frankopanski Kaštel i obišli dio krčkih zidina koji je otvoren za razgledavanje, a naravno i dojmljivu krčku katedralu Uznesenja Marijina i crkvu sv. Kvirina.

Frankopanski grad Hreljin, lipanj 2018.
Frankopanski grad Hreljin, lipanj 2018.

 

Večeri su protjecale u ugodnim zajedničkim druženjima na različitim gradskim lokacijama i šetnjama uz more.

O aktivnostima na Ljetnoj školi opširno je izvijestio riječki Novi list, zatim Pomorski radio Bakar i Hrvatski radio u Mađarskoj.

Dojmovi sviju nas polaznika Ljetne škole bili su izvanredni. Svima nam je taj prelijepi tjedan prebrzo protekao i svi smo izrazili želju da se vratimo i iduće godine jer smo bili iznimno zadovoljni i kvalitetom nastave, i kulturnim programom, i organizacijom Škole u cjelini.

Popis obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu djeluju od 16. studenoga 1992. godine. Od 2017. ustrojeni su kao sveučilišni odjel za interdisciplinarno proučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne i intelektualne povijesti i zbilje, medijske i interpersonalne komunikacije, akcija društvenih skupina, ljudskoga doživljavanja i ponašanja, razvoj jezika, otvorenih političkih, kulturnih i socijalnih pitanja od nacionalnoga ili regionalnoga interesa.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka organizacija izvode studije na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Studijski programi filozofije, hrvatskoga latiniteta, komunikologije, kroatologije, latinskoga jezika, povijesti, psihologije i sociologije, znanstvenoga i nastavničkoga smjera, usporedno uzimaju u obzir četiri sastavnice: 1. općeteorijsku i metodološku, 2. nacionalnu ili kroatološku, 3. europsku i 4. globalnu.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2018. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS