Objavljeno: 29. 1. 2019. u 10:58
Administrator

  Predavati Dubrovčanima o dubrovačkom govoru posljednjih destljeća - nije jednostavno, pogotovu kada je riječ o romanizmima, u puku najomiljenijim posuđenicama na hrvatskom jadranskom području. A upravo je to bila tema predavanja koje je prof. dr. sc. Sanja Vulić s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu održala 24. siječnja 2019. u popularnoj Saloči od zrcala, kako Dubrovčani zovu Čitaonicu Narodne knjižnice Grad. Predavanje izazovnoga naslova "Romanizmi u dubrovačkom - pomodarstvo ili tradicija?", koje je organizirao Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku, privuklo je veliki broj posjetitelja, pa se jedva našlo još poneko slobodno mjesto. Prije predavanja nazočne je u ime Ogranka Matice hrvatske pozdravio povjesničar Ivan Viđen. U svom predavanju, prof. Vulić je osobito upozorila na sve izrazitiju pojavu nekritičkoga promicanju posuđenica, čemu velikim dijelom pridonosi i smanjivanje broja pravih, izvornih govornika dubrovačkoga govora u posljednjim desetljećima, a novi doseljenici upravo putem govora žele postati "dubrovačkijima" od Dubrovčana. Navodeći brojne primjere, zaključila je da u takovim situacijama romanizmi nisu više dijelom tradicije nego isključivo pomodarstva, koje nerijetko rezultira njihovom uporabom u pogrješnom značenju, a vrlo često s naglascima bitno različitim od dubrovačkih. Nakon rasprave na kraju predavanja, posjetiteljima se obratila prof. dr. sc. Slavica Stojan,  predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku, koja je zahvalila predavačici na zanimljivom izlaganju.

  Predavanje je imalo dobar odjek u dubrovačkim medijima. Opširno izvješće objavljeno je u Dubrovačkom vjesniku, a prof. Vulić bila je i gošća na dubrovačkom radiju Sanset Raguza (na kojem je urednica bivša studentica Hrvatskih studija Ana Prohaska Vlahinić), te na Hrvatskom radiju - Radio Dubrovnik, gdje je bila gošća urednice Jelene Obradović.

 

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS