Objavljeno: 29. 1. 2019. u 10:58
Administrator

  Predavati Dubrovčanima o dubrovačkom govoru posljednjih destljeća - nije jednostavno, pogotovu kada je riječ o romanizmima, u puku najomiljenijim posuđenicama na hrvatskom jadranskom području. A upravo je to bila tema predavanja koje je prof. dr. sc. Sanja Vulić s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu održala 24. siječnja 2019. u popularnoj Saloči od zrcala, kako Dubrovčani zovu Čitaonicu Narodne knjižnice Grad. Predavanje izazovnoga naslova "Romanizmi u dubrovačkom - pomodarstvo ili tradicija?", koje je organizirao Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku, privuklo je veliki broj posjetitelja, pa se jedva našlo još poneko slobodno mjesto. Prije predavanja nazočne je u ime Ogranka Matice hrvatske pozdravio povjesničar Ivan Viđen. U svom predavanju, prof. Vulić je osobito upozorila na sve izrazitiju pojavu nekritičkoga promicanju posuđenica, čemu velikim dijelom pridonosi i smanjivanje broja pravih, izvornih govornika dubrovačkoga govora u posljednjim desetljećima, a novi doseljenici upravo putem govora žele postati "dubrovačkijima" od Dubrovčana. Navodeći brojne primjere, zaključila je da u takovim situacijama romanizmi nisu više dijelom tradicije nego isključivo pomodarstva, koje nerijetko rezultira njihovom uporabom u pogrješnom značenju, a vrlo često s naglascima bitno različitim od dubrovačkih. Nakon rasprave na kraju predavanja, posjetiteljima se obratila prof. dr. sc. Slavica Stojan,  predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku, koja je zahvalila predavačici na zanimljivom izlaganju.

  Predavanje je imalo dobar odjek u dubrovačkim medijima. Opširno izvješće objavljeno je u Dubrovačkom vjesniku, a prof. Vulić bila je i gošća na dubrovačkom radiju Sanset Raguza (na kojem je urednica bivša studentica Hrvatskih studija Ana Prohaska Vlahinić), te na Hrvatskom radiju - Radio Dubrovnik, gdje je bila gošća urednice Jelene Obradović.

 

Popis obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS