Sveučilište u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija

logo

Facebook stranica FHS-a
YouTube kanal FHS-a
LinkedIn stranica FHS-a
Molimo studente, nastavnike i zaposlenike koji su pozitivni na COVID-19, imaju simptome ili su bili u bliskom kontaktu sa zaraženim da se jave na kvaliteta@hrstud.hr
Objavljeno: 11. 12. 2020. u 16:09
Sanja Blažević

Na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu održan je znanstveni skup „Sv. Jeronim u hrvatskoj povijesti, kulturi i tradiciji“ u petak, 11. prosinca 2020. Skup je organiziran u povodu dvije obljetnice: prve godine osnivanja Fakulteta hrvatskih studija i 1600. godišnjice svetčeve smrti.

Fakultet u svojemu osnovnom poslanju ima za svrhu interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih za Republiku Hrvatsku, njezin narod i kulturu. Cilj je skupa na interdisciplinaran način iznova osvijetliti život i djelo duhovnoga velikana za kojega se kaže da je naš Dalmatin, on je dika, pošten´je i slava i svitla kruna harvackoga jezika.

Dekan prof. dr. sc. Pavo Barišić uputio je dobrodošlicu sudionicima skupa, prisutnima u živo i na daljinu. Drugih je bilo višestruko više. Ukazao je na značenje velikoga jubileja koji je Fakultet prepoznao kao važan događaj. U tom je znaku uvodno predavanje u akademsku godinu za sve studente Fakulteta održano točno na 1600. spomendan smrti sv. Jeronima 30. rujna 2020. Ovaj je znanstveni skup središnja manifestacija u sklopu proslave Dana Fakulteta. Jer gotovo da nema područja u hrvatskoj povijesti i suvremenosti u kojemu veliki prevoditelj Biblije, polihistor, asketa i mistik nije ostavio svoj duhovni trag. Izdvojio je Jeronimov citat: „Kad bi me crnili nenaobraženi ljudi ili nevježe u govorništvu i dijalektičkom umijeću oprostio bih, ne znaju… Ali riječ je o učenim ljudima i upućenim u slobodna znanja. Oni radije žele raniti nego shvatiti“.

Prvo izlaganje na skupu održao je msgr. Jure Bogdan iz Vojnoga ordinarija u Republici Hrvatskoj o temi „Hrvatske svetojeronimske ustanove u Rimu“. Istaknuo je da je Zavod sv. Jeronima ustanova bez koje se ne može pisati povijest hrvatskoga naroda. U njemu se školuju hrvatski svećenici na studiju u Rimu – oni koji potječu s hrvatskoga prostora i kojima je hrvatski materinji jezik.

Profesorica Mirjana Matijević Sokol s izlaganjem „Splitski evangelijarij – naša najstarija knjiga“ istaknula je da se radi o ujedno najstarijoj hrvatskoj knjizi te je ona najčvršća veza sa sv. Jeronimom i njegovom Vulgatom. Upravo je spomenuti Evangelijarij iznimno važan i za kontekstualizaciju značenja sv. Jeronima, a zahvaljujući msgr. Bogdanu Evangelijar došao je u ruke Svetome Ocu Papi.

Profesor Slobodan Prosperov Novak s Akademije dramskih umjetnosti podsjetio je na uvodno izlaganje koje je imao na početku akademske godine o sv. Jeronimu. Konstatirao je da treba svetca prezentirati ne samo kao veliku osobu iz povijesti i teologije, nego i kao velikoga književnika. Naznačio je da su njegova djela potrebna hrvatskome narodu.

U posljednjem izlaganju prve sesije o „Jeronimovoj osjetljivosti za prijateljstvo“, profesor Ivan Bodrožić s Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Splitu istaknuo je da se Jeronim nikada ne odriče prijatelja s kojima dijeli iste ideale života. Prijateljstvo je smatrao jednim od najvećih ljudskih dobara.

Profesor Stjepan Ćosić izdvojio je svetojeronimovsku heraldiku koja se prožima u hrvatskoj tradiciji.

O poveznici između svetoga Jeronima i Erazma Roterdamskoga osvrnuo se profesor Ivo Džinić.

Ikonografiju svetoga Jeronima kao tvorca glagoljice istaknuo je dr. sc. Daniel Premerl.

Posljednje izlaganje na skupu imao je asistent Petar Ušković Croata, koji je izdvojio i analizirao raspravu povjesničara Mate Suića iz 1986. u kojoj je raspravljao o različitim teorijama o ubikaciji antičkoga Stridona.

Objavljena je knjižica sažetaka. Znanstveni skup i predviđeni zbornik treba dati nove vrijedne spoznaje o svetom Jeronimu, njegovim djelima i nasljeđu te se približiti povijesnoj istini o mjestu njegova rođenja i ostalim crticama iz njegova života.

Organizacijski odbor znanstvenoga skupa čine prof. dr. sc. Stjepan Ćosić, izv. prof. dr. sc. Ivo Džinić, prof. emer. dr. sc. Alojz Jembrih, prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak, prof. dr. sc. Mirjana Matijević-Sokol i Petar Ušković Croata, mag. educ. philol. Lat. et Croat. Lat.

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2021. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS