Sveučilište u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija

logo

Facebook stranica FHS-a
YouTube kanal FHS-a
LinkedIn stranica FHS-a
Molimo studente, nastavnike i zaposlenike koji su pozitivni na COVID-19, imaju simptome ili su bili u bliskom kontaktu sa zaraženim da se jave na kvaliteta@hrstud.hr
Objavljeno: 28. 12. 2020. u 18:20
Administrator

Među piscima 17. stoljeća ističe se isusovac Bartol Kašić (lat. Bartholomaeus Cassius), velikan hrvatske povijesti koji je postavio temelje hrvatskog identiteta kroz jezik kao autor prve hrvatske gramatike. Također je djelovao kao hrvatski pisac, jezikoslovac i isusovac, a zaslužan je i za prvi cjeloviti prijevod Biblije na hrvatski jezik, no njegov rukopis nije tada objavljen. 
Rođen na otoku Pagu 15. kolovoza 1575. godine, školovao se u rodnom mjestu, zatim Ilirskom kolegiju u Loretu te u isusovačkom Rimskom kolegiju. U isusovački red stupio je 1595. godine, a zaređen je 1606. Djelovao je kao učitelj, propovjednik i ispovjednik u Rimu, Dubrovniku i Loretu. Uz njegovo ime prvenstveno nas veže pomisao kako je Kašić utemeljitelj hrvatske gramatike. Gramatiku pisanu latinskim jezikom pod naslovom Institutionum linguae Illyricae libri duo (Osnove ilirskoga jezika u dvije knjige) napisao je 1604. godine. Godina njezina tiskanja smatra se jednom od najvažnijih godina u povijesti hrvatskoga jezika jer je to djelo prvi opis hrvatskoga književnog jezika te početak njegova normiranja.

Autor prve hrvatske gramatike

Iz biografskih podataka objavljenih na stranicama Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje vidljivo je da je Kašić tada djelovao kao mladi učitelj gramatike u isusovačkom redu, a gramatiku je napisao po naredbi generala reda Klaudija Aquavive. Tome zadatku prethodila je i osobna preporuka pape Klementa VIII. da se započne studij ilirskoga jezika. Tako je u prosincu 1599. Kašić oslobođen svih obveza te kako je napisao u predgovoru Osnova piše svjesno jer zna kako u tome poslu nema prethodnika na području hrvatskoga jezika. Cilj je bio napisati priručnik hrvatskog jezika na latinskom koji bi služio isusovačkim misionarima kako bi lako naučili jezik puka. Svojim prvijencem uvelike je utjecao na razvoj hrvatske gramatike te na hrvatske gramatičare sve do preporoda. Središnji dio gramatike posvećen je opisu deklinacija i konjugacija, a napisao je i 12 sintaktičkih pravila. Kašić u svojoj gramatici ne opisuje jedno narječje već piše o općenitim pravilima koja su namijenjena za hrvatski jezik u potpunosti. U Osnovama je pisao o naglasnim znakovima, vrstama riječi, sklonidbenim vrstama i broju padeža. Također razmatra „pitanje grafije i suodnos fonem – grafem, nastojeći ukloniti iz hrvatske latinice nesustavna i višeznačna rješenja. Kašićeva grafijska reforma obilježena je načelom da se jedan znak (jedno slovo ili slovni niz) uvijek jednako čita, da ima uvijek istu fonemsku vrijednost, neuvjetovanu pozicijom“ (IHJJ, mrežno izdanje). 

Utjecaj na gramatičare

Kao prvi gramatičar hrvatskog jezika, Kašić je ovom gramatikom znatno utjecao na tadašnje gramatičare te gramatičare koji su došli nakon 17. stoljeća. Na temelju njegove gramatike nastao je, razvio se i standardizirao hrvatski jezik. Osim gramatike, Kašić je također autor moralno-didaktičkih rasprava, pisao je životopise svetaca, prepjeve psalama i himni, prevoditelj je Biblije na hrvatski jezik te je preveo i druge važne crkvene knjige. U književnoj povijesti svakog naroda, prijevod Biblije na narodni jezik smatra se prekretnicom kako u povijesti tako i u književnosti i stvaranju standardnog jezika. Prijevod Svetog pisma potvrda je za razvoj nacionalnog jezika. Preveo je i rimski obrednik – Ritual rimski 1650. godine. Do 1929. godine izašao je u sedam izdanja te je bio u upotrebi u štokavskim i čakavskim krajevima. Kako je Kašićeva Biblija ostala u rukopisu, ova je knjiga postavila temelje zajedničkom liturgijskom jeziku te je također utjecala na jezično ujednačavanje i normiranje. Prema Sanji Perić Gavrančić predgovor Rituala smatra se prvim teorijskim tekstom hrvatskoga jezikoslovlja, a donosi Kašićev nacrt jezične i grafijske reforme. Ujedno i još jedan njegov utjecaj za usmjeravanje hrvatskoga jezika prema standardizaciji. Prema Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža najbrojnija su mu nabožna djela, najčešće prerade, liturgijska djela. Autor je i Hrvatsko-talijanskog rječnika s Konverzacijskim priručnikom. 

Bartol Kašić i Hrvatski studiji

Govoreći o Kašiću potrebno je spomenuti i Društvo studenata kroatologije „Cassius“ koje djeluje na Fakultetu hrvatskih studija. Osnovano 2004. godine, Društvo je naziv odabralo baš po Bartolu Kašiću ističući tako njegovu važnost za hrvatsku kulturu, hrvatski jezik i gramatiku. U sklopu znanstvenoga kolokvija „Bartol Kašić i srednjovjekovne svetačke legende“, dramska skupina toga društva 16. svibnja 2007. izvela je u stihovima napisanu Kašićevu tragediju Sveta Venefrida u povodu 380. obljetnice nastanka te tragedije (1627–2007). Valja spomenuti da je i profesor Hrvatskih studija isusovac Vladimir Horvat (1935–2019) svojom knjigom Bartol Kašić – otac hrvatskog jezikoslovlja, koju su u dva izdanja objavili Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, također istaknuo kako je na početku hrvatskog jezikoslovlja bio sam Bartol Kašić. Od prve gramatike do prijevoda Svetog pisma, ovaj velikan uvelike je pridonio i utjecao na hrvatske jezikoslovce i na sam razvoj današnjeg hrvatskog jezika. 

 

Priredila: Viktoria Ivanović (Odsjek za kroatologiju)       
u okviru kolegija Institucije hrvatskoga naroda, društva i države

Prilozi:

1. Naslovnica Osnova ilirskoga jezika u dvije knjige, Rim, 1604.

2. Letak znanstvenog kolokvija DSK „Cassius“

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2021. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS