Na Fakultetu hrvatskih studija u organizaciji Udruge studenata sociologije Anomija, 1. lipnja 2023. održan je 3. znanstveno stručni studentski simpozij pod nazivom: “Duh kapitalizma u suvremenom društvu”. Cjelodnevni simpozij bio je podijeljen u 5 sesija unutar kojih su održana brojna kvalitetna i zanimljiva izlaganja profesora i studenata. U organizaciji simpozija sudjelovali su studenti sociologije FHS-a Lucija Ljubičić, Ana Marija Zagode, Eleonora Buršić, Morena Jerković, Klara Puček, Patrik Vragović, Karla Vuković, Dora Frajt, Marita Ivona Novosel, Jan Pospihalj i Grgur Lesar.

Simpozij je službeno otvoren kratkim uvodnim govorom predsjednice Udruge - Lucije Ljubičić, nakon čega je riječ prepuštena izlagačima.

Niz zanimljivih izlaganja otvorila je mag. soc. et. mag. educ. phil. Marija Zelić s temom „Duh čovjeka u duhu kapitalizma“. U interesantnom izlaganju Zelić se dotaknula digitalizacije političkih procesa i budućnosti same demokracije, podatkovnoga kolonijalizma i uključivanja privatnoga sektora u državne procese. U svom izlaganju „Budućnost kapitalizma“, izv. prof. dr. sc. Pavle Jakovac  obradio je i približio pojmove neoliberalnoga kapitalizma, megakapitalizma i postkapitalizma. Na kraju 1. sesije nastupio je doc. dr. sc. Ivan Barić koji je s temom „Poduzetnički, politički ili crony: osvrt na prošlost ili budućnost hrvatskoga kapitalizma“ i socioekonomskom perspektivom prikazao povijesno iskustvo kapitalizma u RH, prirodu hrvatskoga kapitalizma te sliku očekivanoga kapitalizma koja se stvarala krajem 80-ih i početkom 90-ih godina prošloga stoljeća.

Drugu sesiju otvorio je doc. dr. sc. Erik Brezovec s aktualnom temom pod nazivom „Kraj kapitalizma” u sklopu koje se osvrnuo na predikcije o kraju kapitalizma i na samu kritiku sloma kapitalizma te kakvi bi ekonomski odnosi mogli uslijediti. Sljedeće izlaganje održao je doc. dr. Sc. Stjepan Šterc na temu „Demografski izazovi u suvremenom društvu” u kojoj propituje slobodu i ljudsku programiranost u političkoj okupaciji. Također iznosi problem gubitka ljudske populacije kao najvažnijeg čimbenika društva i u konačnici kao središnji problem navodi ograničenje slobodnih migracija u budućnosti. Zatim je uslijedilo izlaganje „Održivost kapitalizma i kapitalizam održivosti” doc. dr. sc. Ivana Perkova u kojem problematizira opreku  kapitalizam vs. održivi razvoj, te nas detaljnije uvodi u pojam, temelje i ciljeve održivoga razvoja. Izlaganje zaključuje s tezom da je održivost postala strategija kapitalizma kako bi održao sam sebe. Zadnje izlaganje u ovoj sesiji održao je student Danijel Omar s temom „Identitetske politike u neoliberalizmu“. U svom radu predstavlja Reckwitzove teze o kasnoj moderni, hiperkulturi, ruralno-urbanoj diviziji SAD-a, potrošačkom identitetu kao paradoksu te iznosi vlastite teze o sukobu u novoj srednjoj klasi.

U treću sesiju uvodi nas doc. dr. sc. Katarina Dadić s predavanjem na temu „Kako je kapitalizam redefinirao djetinjstvo” te iznosi niz uočenih promjena kao što je prijelaz iz kulture oskudice u kulturu obilja. Zatim objašnjava 3 važne odrednice ove teme: potrošačko društvo, kultura i okruženje te ističe problem razvijanja kompulzivnoga djetinjstva i nedostatka vremena kod djece u kojem će osjećati dosadu. Drugo izlaganje na temu „Isplativost duhovnosti u doba kapitalizma?” doc. dr. Sc Luke Janeša donosi nam pregled o tome što jest duhovnost i postavlja pitanje može li se duhovnost iskorijeniti i je li duhovnost suvišna u duba digitalizacije. Osvrće se na danas aktualnu problematiku duhovnosti kao robe na prodaju te navodi kako prirodno-znanstvene i duhovna sfera svakako mogu koegzistirati. Zaključuje s tezom kako je duhovnost kao obogaćivanje iskustva, kao platforma cjelovitosti i integrativnosti vazda isplativa. Zaključno izlaganje ove sesije održao je mag. ling. et mag. educ. phil. Jan Defrančeski s temom „Dubinska ekologija kao radikalna kritika suvremenoga društva”. Svojim izlaganjem definirao je dubinsku ekologiju kao pokret, kao ekofilozofiju te kao pristup u promišljanju i rješavanju ekoloških pitanja. Također je dao uvid u antropocentrizam, tehnocentrizam i kapitalizam u suvremenom društvu.

Na početku nove sesije studentica Ela Madunić izlaže na temu „Otuđenost radnika u modernim trgovačkim centrima”. Na samom početku iznosi poveznicu Marxovoga otuđenja i Millsovih bijelih ovratnika s naglaskom na postindustrijsko društvo u kojem se javlja tržište ličnosti gdje bijeli ovratnik ništa ne stvara, već se intimne osobine koriste za zaradu novca. Nakon nje izlagao je Fran Miškić na temu „Kulturalizacija društvenoga i rad u razdoblju kulturnoga kapitalizma“. Miškić je oslikao pojmove nematerijalnoga i materijalnoga rada, hiperkulturalizacije, formiranja subjekta te je istaknuo poželjnost unošenja “kulturne prtljage“ na radno mjesto u modernom zapadnom društvu. Nakon njega, nastupila je Martina Tarbuk koja je s temom „Proces privatizacije u RH“ prisutnima približila sam pojam, ciljeve i etape privatizacije te je konstruktivno izložila početak i pozitivne i negativne učinke  hrvatske privatizacije. O temi „Vrijeme, Kapital, Sloboda, Zdravlje- Interkonekcija koja oblikuje svakodnevicu“ izlagao je Karlo Ekmečić koji je kritički opisao moderno kapitalističko društvo, istaknuo problematiku gubitka vrijednosti ljudskoga života i podjele radnoga dana. Također je istaknuo ograničenost slobodnoga vremena ljudi uslijed niza faktora.

Peta i posljednja sesija otvorena je zanimljivim izlaganjem Anđele Mašić, koja je svojom temom „Žene na Hollywoodskom platnu“ dočarala Hollywood kao proizvod kapitalizma te ga je provela kroz političke, gospodarske i društvene aspekte. Također je izložila prikaz, stereotipe i ulogu žena u filmu kroz povijest Hollywooda. Uslijedilo je izlaganje Tvrtka Balića na temu „Je li Sorel zastario“, koji je prisutne upoznao s radom francuskoga političkoga teoretičara i filozofa Georgesa Sorela te ga primijenio na današnjicu. Između ostaloga dotakao se socijalizma kao moralnoga pitanja te razlike između buržujskoga društva i radničke klase. Nakon njega, simpozij je obogatio Tomislav Žganec temom „Prvi hrvatski komentari na kapitalizam kroz hip-hop“ u kojoj je definirao hip-hop kao supkulturu, istaknuo općenite fenomene hip-hopa te opisao razvoj kapitalizma i hip-hopa za vrijeme Domovinskoga rata. Svojom analizom rep tekstova koji su nastali kao reakcija na kapitalizam istaknuo je problem privatizacije, krađe i nelegalnoga ponašanja te je ukazao na bogatstvo rep tekstova i na njihov društveni, politički i kulturni  kontekst. Posljednje izlaganje održao je Stjepan Krovinović na temu „Pitanje neutralnosti blokchain tehnologije- mjesto susreta socijalizma i libertarijanizma“. Svojim izlaganjem ukazao je na stvaranje decentralizirane valute bitcoin kao odgovor na financijsku krizu 2008. te je također obradio veponizaciju dolara, cypherpunk zajednicu, definirao i opisao libertarijansku zajednicu te decentralizirane autonomne organizacije (DAO).

Simpozij je bio dobro posjećen te su rasprave i teme bile vrlo zanimljive, relevantne i dinamične, a organizacije je bila uspješna i kvalitetna.

                                                                                                 Patrik Vragović i Morena Jerković