U sklopu kolegija Hrvatska likovna umjetnost 28. listopada 2023. godine održana je terenska nastava u Ninu i Zadru.

Nakon okupljanja ispred Koncertne dvorane Lisinski u Zagrebu u ranim jutarnjim satima studenti Fakulteta hrvatskih studija, pod stručnim vodstvom doc. dr. sc. Ivane Kresnik i dr. sc. Magdalene Getaldić krenuli su na put za Nin i Zadar. U Nin su stigli oko 10 sati ujutro te su se preko južnog mosta koji spaja taj poluotočić s kopnom zaputili prema staroj jezgri Nina.

Na ulazu u grad skupinu je dočekala voditeljica Muzeja ninskih starina mr.sc. Majda Dadić i prof. dr. sc. Jasna Jeličić Radonić koje su studentima dale povijesni uvid u bogatu kulturnu baštinu grada Nina.

Zahvaljujući ilirskom plemenu Liburna iz željeznog doba u 9. st. pr. Kr. na području današnjeg Nina utemeljeno je naselje Aenona. Razvoj liburnske kulture od 9. do 1. st. pr. Kr. danas je poznat zbog otkrića liburnskih grobova i materijalnih ostataka. U vrijeme cara Augusta krajem 1. st. pr. Kr. počinje prevladavati rimski utjecaj, koji bitno mijenja način života i kulturu. Uočljiv je urbanistički preobražaj grada, a uz trgovinu i razne obrte gradi se velika luka te je započela proizvodnja soli od koje je grad živio.

Skupina je vidjela zvonik i crkvu svetog Anselma koja je bila ninska katedrala za vrijeme hrvatskih narodnih vladara

Mr. sc. Majda Dadić obilazak je nastavila prema slavnom kipu autora Ivana Meštrovića, biskupu Grguru Ninskom te najmanjoj katedrali na svijetu, jednoj od najvažnijih ninskih znamenitosti, crkvi svetog Križa koja potječe iz 9. stoljeća. Zahvaljujući svojoj jedinstvenoj izgradnji svojevrsni je kalendar pa se po sunčevim zrakama može odrediti točan datum suncostaja (solsticija) i ravnodnevnice (ekvinocija).

Nastavljajući dalje po staroj rimskoj gradskoj ulici (cardo maximus) studenti su bili u mogućnosti vidjeti ostatke rimske kuće s mozaikom iz 2. st. te ostatke najvećeg rimskog hrama na Jadranu iz 1. st. koje je objasnila prof. dr.sc. Jasna Jeličić Radonić.

Nakon šetnje gradom skupina se uputila prema Riznici župne crkve u Ninu. Svaki je izložbeni primjerak koji se mogao vidjeti unutar riznice objasnio Roko Skoblar, učenik Klasične Gimnazije Ivana Pavla II. Zadar.

Razgledavanje Nina završilo je posjetom Muzeju ninskih starina u kojem je nastavila obilazak mr. sc. Majda Dadić. U prvoj prostoriji prikazana je građa iz prapovijesnog razdoblja, primjerci kamena oruđa i karakteristični ulomci zemljanog posuđa. U drugoj prostoriji prezentirani su materijalni ostatci rimskog razdoblja, izložena je glava cara Nerve te se ističu predmeti izrađeni od stakla (boce, balzamariji, zdjelice), keramike (šalice, vrčevi, tanjuri, zdjele, lonci, amfore, svjetiljke), jantara, metala (novac, ogledala, naušnice, prstenje, kopče, spone, vezice, oruđe) i kosti (kozmetički pribor, ukrasne igle). U trećoj prostoriji prikazano je ranokršćansko razdoblje, u kojoj do značaja ima grob u kojem su pokopane dvije ženske osobe s izuzetno vrijednim nakitnim predmetima (naušnice, prstenje, torkvesi) izrađenim od zlata i srebra. Najvažniji primjerci su dva izvorna starohrvatska broda iz 11. st. poznata pod imenom Condura Croatica izložena u sedmoj prostoriji te replika krstionice kneza Višeslava.

 

U Zadar se stiglo u ranim popodnevnim satima. Studenti su na putu do Arheološkog muzeja Zadar vidjeli crkvu svetog Krševana te crkvu svetog Donata koju su i posjetili nakon razgledavanja muzeja u vodstvu dr. sc. Magdalene Getaldić. Studenti su u muzeju mogli vidjeti arheološke ostatke iz doba od 7. do 12. st., od kojih se najveći broj veže za duhovnu i materijalnu hrvatsku kulturu.

 

Razgledavanje Zadra završilo je nakon obilaska crkve Sv. Marije, odnosno samostana u kojemu je 1972. formiran postav Stalna izložba crkvene umjetnosti, popularno poznata u Hrvatskoj pod nazivom Zlato i srebro Zadra u vodstvu dr. sc. Radomira Jurića, hrvatskog arheologa, povjesničara umjetnosti i dugogodišnjeg ravnatelja Arheološkoga muzeja u Zadru. Izložba obuhvaća sakralne predmete i umjetnine umjetničkog obrta iz crkve i samostana benediktinki, riznice zadarske katedrale, crkve sv. Šimuna, župnih crkava na području Zadarske nadbiskupije te određeni broj kipova i slika u vlasništvu Narodnog muzeja u Zadru.

Nakon cjelodnevnog obilaska ispunjenog bogatim sadržajem profesori i studenti uputili su se prema autobusu i krenuli na put za Zagreb.

Prikaz terenske nastave napravila studentica:

Tea Vlahov, Odsjek za kroatologiju i Odsjek za filozofiju i kulturologiju