Hrvati u staroj dijaspori
Šifra: 195015
ECTS: 4.0
Nositelji: doc. dr. sc. Krešimir Bušić
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

1,0,0

Nastava se odvija na hrvatskom jeziku u svim svojim elementima, a stranim studentima koji su pridruženi mješovitoj grupi nudi se mogućnost savladavanja predmeta pomoću dodatnih izravnih konzultacija s nastavnikom i asistentima na engleskom jeziku. Pri tome, nastavnik stranog studenta upućuje na odgovarajuću literaturu na engleskom jeziku te mu osigurava mogućnost polaganja predmeta na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Seminar 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Približiti studentima relevantne povijesne spoznaje o migracijama hrvatskih populacija u razdoblju od XIII. do XXI. stoljeća.
Upoznati studente o integracijskim i dezintegracijskim povijesnim procesima koji su bili povodi i uzroci selidbe Hrvata izvan matičnoga teritorija te njihovo naseljavanje u okolnim zemljama (Austrija, Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Kosovo, Crna Gora, Vojvodina/Srbija, Italija).
Osposobiti studente za povijesnu raščlambu hrvatskih manjinskih zajednica u pogledu razvoja kulturnoga, društvenoga i političkoga organiziranja te očuvanju nacionalnoga identiteta u inozemstvu.
Osposobiti studente za pravilan odabir primarnih i sekundarnih nastavnih materijala i tehničkih sredstava kako bi mogli izvoditi nastavu u osnovnim i srednjim školama te u dopunskim školama u iseljeništvu iz predmeta koji obrađuju povijest hrvatskih manjinskih zajednica


2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Studente osposobiti za uočavanje glavnih povijesnih čimbenika koji su utjecali na započinjanje procesa povijenih migracija hrvatskih populacija u razdoblju od XIII. do XXI. stoljeća.
Studenti će prepoznati i moći primijeniti povijesne, sociološke i demografske teorijske okvire o prostornoj pokretljivosti hrvatskih populacija.
Studenti će se osposobiti za definiranje sastavnica sociokulturnoga i nacionalnoga identiteta hrvatskih manjinskih zajednica.
Razumjet će i prepoznati posljedice dezintegracijskih procesa unutar hrvatskih manjinskih zajednica zbog djelovanja inonarodnih elita u okolnim zemljama.
Razumjeti i prepoznati povijesne modernizacijske procese unutar hrvatskih manjinskih zajednica te djelovanje njihovih prvaka na izgradnji i očuvanju hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta.
Studenti će racionalno raščlaniti međunarodnu pravnu regulativu kako iz prošlosti tako i sadašnjosti u pogledu realizacije manjinskih ljudskih prava i sloboda koja je potrebita za nesmetan razvoj hrvatskih manjinskih zajednica.
Upoznati i osposobiti studente s nastavnim uputnikom povijesti za osnovne, srednje strukovne, gimnazije i dopunske škole u iseljeništvu u svrhu rada i poučavanja učenika, kako u domovini tako i u iseljeništvu i u staroj dijaspori.
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta
Nakon odslušanoga kolegija studenti će moći:
prepoznati povijesne procese koji su doveli do selidbi hrvatskih populacija prema susjednim zemljama,
razumjeti dinamiku integracijskih i dezintegracijskih povijesnih procesa,
pravilno razmotriti višestruke perspektive kulturnih, društvenih i političkih prilika kojima su tijekom akulturacijskih procesa bili izvrgnuti Hrvati u okolnim zemljama,
prepoznati bitne sastavnice u izboru primarnih i sekundarnih nastavnih sredstava vezanih uz sadržaje nastave povijesti.
2.5. Opis sadržaja predmeta

1. Uvodno predavanje i podjela seminara
2. Definiranje primarnih pojmova vezanih za prostornu pokretljivost stanovništva
3. Definiranje sociopovijesnih pojmova identiteta te njihova primjena na primjerima hrvatskih manjinskih i iseljeničkih zajednica
4. Definiranje pojmova dezintegracija, integracija, modernizacija, transformacija, etnička, zajednica, manjinska zajednica, narod, nacija
5. Povijesni procesi prve migracije hrvatskoga stanovništva prema prostoru južne Ugarske u XIII. stoljeću
6. Križarske ratne operacije u Bosni i Dalmaciji i iseljavanje hrvatskih populacija u XIV. stoljeću
7. Osmanska ugroza i velike lančane migracije hrvatskoga stanovništva u XV. i XVI. stoljeću
8. Oslobađanje Europe od Osmanlija i posljedice Drugoga velikoga selidbenoga vala hrvatskih populacija do kraja XVII. stoljeća
9. Uloga Katoličke Crkve u očuvanju kulturnoga identiteta hrvatskih iseljeničkih zajednica tijekom XVIII. stoljeća
10. Utjecaj inorodnih elita na dezintegracijske povijesne procese hrvatskih zajednica u okolnim zemljama tijekom XIX. i XX. stoljeća - povijesni primjeri hrvatskih manjinskih zajednica (Mađarska, Srbija/Vojvodina, Kosovo, Crna Gora, Slovačka, Češka, Austrija, Rumunjska, Italija
11. Borba hrvatskih prvaka za afirmaciju hrvatskoga nacionalnoga i kulturnoga identiteta u hrvatskim manjinskim zajednicama okolnih zemalja tijekom XIX. stoljeća
12. Borba hrvatskih prvaka za afirmaciju hrvatskoga nacionalnoga i kulturnoga identiteta u hrvatskim manjinskim zajednicama okolnih zemalja tijekom XX. i XXI. stoljeća
13. Pozitivna zakonska regulativa susjednih zemalja koja se primjenjuje pri zaštiti hrvatske manjine u susjednim zemljama na primjeru Austrije, Mađarske i Srbije/Vojvodine.
14. Raščlamba hrvatskih školskih udžbenika i provedba program odgoja i obrazovanja učenika u inozemstvu
15. Završno predavanje: Hrvatski politički, društveni i kulturni pravni okvir pri zaštiti Hrvata izvan Hrvatske
Literatura:
  1. Dragutin Pavličević, Povijest Hrvatske, Naklada PIP Pavičić, Zagreb, 2010.
  2. Dragutin Pavličević, Moravski Hrvati, Povijest-život-kultura, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994.
  3. Željko Holjevac, Gradišćanski Hrvati u Mađarskoj i Hrvati u Slovačkoj: analiza hrvatskih naselja u zapadnoj Mađarskoj i Slovačkoj, Zagreb, 2006.
  4. Ladislav Heka, Dalmatini (Bunjevci) u slobodnim kraljevskim gradovima Segedinu i Subotici, Zavod za kulturu Vojvođanskih Hrvata, Subotica, 2015.
  5. Robert Skenderović, Povijest podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca) od doseljenja do propasti Austro-Ugarske Monarhije, HIP i ZKVH, Slavonski Brod 2017.
  6. Stjepan Krpan, Hrvati u Rekašu kraj Temišvara, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1990.
  7. Lovorka Čoralić, Iz prošlosti Boke, Meridijani, Samobor, 2007.
  8. Nikola Čolak, Ive, Mažuran, Janjevo sedam stoljeća opstojnosti Hrvata, Udruga Janjevo, Zagreb, 2000.
1. semestar Ne predaje se
POV (1833) - Izborni kolegiji / radne grupe - Redovni studij - Povijest
POV (1833) - Izborni kolegiji / radne grupe - Redovni studij - Povijest

2. semestar
POV (1833) - Izborni kolegiji / radne grupe - Redovni studij - Povijest
POV (1833) - Izborni kolegiji / radne grupe - Redovni studij - Povijest

3. semestar Ne predaje se
POV (1833) - Izborni kolegiji / radne grupe - Redovni studij - Povijest
POV (1833) - Izborni kolegiji / radne grupe - Redovni studij - Povijest

4. semestar
POV (1833) - Izborni kolegiji / radne grupe - Redovni studij - Povijest
POV (1833) - Izborni kolegiji / radne grupe - Redovni studij - Povijest

5. semestar Ne predaje se
POV (1833) - Izborni kolegiji / radne grupe - Redovni studij - Povijest
POV (1833) - Izborni kolegiji / radne grupe - Redovni studij - Povijest

6. semestar
POV (1833) - Izborni kolegiji / radne grupe - Redovni studij - Povijest
POV (1833) - Izborni kolegiji / radne grupe - Redovni studij - Povijest
Termini konzultacija:
Obavijesti
Objavljeno: 29. 3. 2019. u 12:36
Administrator

Doc. dr. sc. Krešimir Bušić ne će moći održati nastavu 4. i 5. travnja 2019. zbog odlaska na službeni put. Naknadni termin predavanja odredit će se u dogovoru sa studentima.

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS