Pregled povijesti hrvatske književnosti
Šifra: 173449
ECTS: 5.0
Nositelji: doc. dr. sc. Davor Piskač
Izvođači: Anela Mateljak Popić - Seminar
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

1,0,0

Nastava se odvija na hrvatskom jeziku u svim svojim elementima, a stranim studentima koji su pridruženi mješovitoj grupi nudi se mogućnost savladavanja predmeta pomoću dodatnih izravnih konzultacija s nastavnikom i asistentima na engleskom jeziku. Pri tome, nastavnik stranog studenta upućuje na odgovarajuću literaturu na engleskom jeziku te mu osigurava mogućnost polaganja predmeta na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Seminar 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
PPHK ECTS: 5
OBVEZE STUDENATA I STUDENTICA

1. Pohađati nastavu, najmanje 70% predavanja i 70% seminara.
2. Održati izlaganje uz ppt do kraja predavanja.
3. Obvezno napisati dva eseja.

(NAPOMENA: Uz prethodni dogovor i odobrenje predavača, bilo koji esej može biti zamijenjen prijevodom cca 30 stranica stručnoga teksta s engleskoga jezika. Predavač odabire tekst!)

UVJETI ZA POTPIS
Prisutnost na 70% nastave
Predati prvi esej do 1. svibnja u 20 sati na e mail: amateljak@hrstud.hr
Održati izlaganje na dogovoreni dan

OCJENJIVANJE
Pohađanje nastave: do najviše 20% ocjene (10% predavanja + 10% seminar)
Održavanje izlaganja (ppt): do najviše 20% ocjene
Esej 1: do najviše 30% ocjene
Esej 2: do najviše 30% ocjene

ZAKLJUČIVANJE OCJENA
Zaključna ocjena (kada se zbroje svi postoci pohađanja, aktivnosti i dvaju eseja)
0 do 50% = nedovoljan (1)
51 do 70% = dovoljan (2)
71 do 80% = dobar (3)
81 do 90% = vrlo dobar (4)
91 do 100% = izvrstan (5)

PISANJE I OCJENJIVANJE ESEJA
Svaki esej se boduje bodovima od 1 do 30 (bodovi su jednaki postocima)
Esej mora imati između 1200 i 1600 riječi.

Iz svakoga područja esej može dobiti najviše bodova kako je naznačeno:
1. Pismenost i broj riječi (Esej ima najviše 5 pravopisnih i gramatičkih pogrešaka i ima adekvatan broj riječi)= 2 boda
2. Uporaba jezika (Koristi se stručni jezik i metajezik na akademskoj razini)= 2 boda
3. Teorijska literatura (U popisu korištene literature navesti najmanje 2 naslova teorijske literature)= 2 boda
4. Djela iz književnosti (U popisu korištene literature navesti najmanje 1 naslov književnoga djela) = 2 boda
5. Jasno i dobro razumijevanje teme (Tema je jasno obrazložena u uvodu eseja) = 3 boda
6. Pokazivanje znanja (Najmanje tri tvrdnje u eseju su jasno navedene) = 3 boda
7. Dokazivanje znanja (Tvrdnje su dokazane uporabom teorijske literature. Ukoliko tvrdnja nije potkrijepljena teorijskom literaturom, ne dobiva se bod)= 3 boda
8. Oprimjerivanje citatima iz književnih djela (U svrhu oprimjerivanja citiraju se adekvatni dijelovi iz književnih djela, najmanje 2 citata)= 4 boda
9. Originalnost pristupu temi (Iznosi se barem jedna originalna ideja u eseju)= 4 boda
10. Dokazivanje originalnih ideja (Originalna ideja se dokazuje uporabom navedene literature) = 5 bodova.

Eseji se šalju na e mail: amateljak@hrstud.hr
VAŽNA NAPOMENA!
Prvi esej MORA biti poslan na adresu amateljak@hrstud.hr najkasnije do dogovorenoga datuma u 20 sati.
Za svaki dan kašnjenja esej gubi 20% ocjene.
Drugi esej mora biti poslan najmanje 14 dana prije bilo kojeg redovnog ispitnog roka

OCJENJIVANJE IZLAGANJA
Pismenost (PPT ima najviše 5 pravopisnih i gramatičkih pogrešaka)= 2 boda
Uporaba jezika (Koristi se stručni jezik i metajezik na akademskoj razini)= 2 boda
Teorijska literatura (U popisu uporabljene literature navesti najmanje 2 naslova teorijske literature)= 2 boda
Jasno i dobro razumijevanje teme (Tema je jasno obrazložena u uvodu PPT) = 3 boda
Dokazivanje znanja (Tvrdnje su dokazane uporabom teorijske literature. Ukoliko tvrdnja nije potkrijepljena teorijskom literaturom, ne dobiva se bod)= 3 boda
Oprimjerivanje citatima iz književnih djela (U svrhu oprimjerivanja citiraju se adekvatni dijelovi iz književnih djela, najmanje 5 citata)= 4 boda
Originalnost pristupu temi (Iznosi se barem jedna originalna ideja u PPT)= 4 boda

TEME ESEJA

Teme eseja su okvirne. Detaljna se tema dogovara s nastavnikom.

Za prvi esej se može birati između okvirnih tema:

Utjecaji antike u hrvatskoj srednjovjekovnoj, renesansnoj i baroknoj književnosti
Lik žene u srednjovjekovnoj, renesansnoj i baroknoj književnosti
Razvoj drame u hrvatskoj književnosti

Za drugi esej se može birati između okvirnih tema:

Sukob razuma i osjećaja u književnosti romantizma
Odnos društvenoga sustava prema pojedincu u književnosti realizma
Utjecaj avangarde na svjetsku postmodernu književnost

TEME PREDAVANJA
1. 3. Pojam hrvatske književnosti i književna razdoblja
8. 3. Počeci hrvatske književnosti, srednjovjekovna književnost (lektira: Bašćanska ploča)
15. 3. Renesansa (lektira: Petar Hektorović: Ribanje i ribarsko prigovaranje)
22. 3. Barok (lektira: I. Gundulić: Suze sina razmetnoga)
29. 3. Prosvjetiteljstvo i klasicizam (lektira: M.P. Katančić: Jesenji plodovi)
5. 4. Hrvatski romantizam (narodni preporod i ilirizam) (lektira: I. Mažuranić: Smrt Smail age Čengića)
12. 4. Protorealizam (Šenoino doba) (lektira: A. Šenoa: Zlatarovo zlato)
26. 4. Realizam (lektira: A. Kovačić: U registraturi)
3. 5. Moderna (lektira: A. G. Matoš: Camao)
10. 5. Avangarda (lektira: A. B. Šimić: Preobraženja, zbirka pjesama)
17. 5. Hrvatska književnost od 1929. do 1952. (lektira: Miroslav Krleža: Gospoda Glembajevi)
24. 5. Druga moderna (lektira: Ranko Marinković: Kiklop)
31. 5. Hrvatski postmodernizam od 1970. do 1990. (lektira: Ivan Aralica: Psi u trgovištu)
7. 6. Şuvremena hrvatska književnost (Miro Gavran: Zaboravljeni sin)

DATUMI I TEME IZLAGANJA

26. 2. 2019. Uvod u seminare (prof. Mateljak Popić)
5. 3. 2019.
Apokrifi u hrvatskoj srednjovjekovnoj književnosti
Tematika hrvatske srednjovjekovne proze
Apokalipsa kao književni žanr u srednjovjekovnoj književnosti
12. 3. 2019.
Humanizam u hrvatskoj književnosti 15. stoljeća
Alegorija u Marulićevoj Davidijadi
Molitva u Marulićevu djelu
19. 3. 2019.
Motiv zarobljene žene u hrvatskim renesansnim dramama Džore Držića (Čudan san), Mavra Vetranovića (Dvije robinjice) i Hanibala Lucića (Robinja)
Dijalog u Hektorovićevu Ribanju i ribarskom prigovaranju
Prostor i značenje sna u Planinama Petra Zoranića
26. 3. 2019.
Funkcija motiva škrtosti u Držićevu Skupu
Odnos sela i grada u Držićevoj Noveli od Stanca
Topika prostora i tipologija likova u Držićevoj Tireni
2. 4. 2019.
Paradoks junaka i žrtve u Gundulićevu Osmanu
O estetici i ideologiji Kanižlićeve Svete Rožalije
Lik svetice u baroknoj religioznoj poemi
9. 4. 2019.
Katolička obnova i prosvjetiteljstvo u Reljkovićevu djelu Satir iliti divji čovik
Reljkovićev Satir u kontekstu stihovane epike u Slavoniji 18. stoljeća
Tematski, žanrovski aspekti i usmena književnosti u Razgovoru ugodnom A. Kačića Miošića
16. 4. 2019.
Romantičarska obilježja Demetrove Teute
Zašto je Smail aga romantični junak?
Preradovićev opus s obzirom na povijesne, kulturne i političke prilike njegova doba
23. 4. 2019.
Socijalne prilike u Šenoinu Prosjaku Luki
Lik intelektualca u Novakovu Titu Dorčiću
U registraturi Ante Kovačića s obzirom na odnos sela i grada
30. 4. 2019.
Obitelj u Novakovim Posljednjim Stipančićima
Ženski likovi u Kozarčevoj prozi
Realistička obilježja pripovijedaka iz ciklusa Pod starim krovovima Gjalskoga
7. 5. 2019.
Dekadentni junak u prozi Janka Leskovara
Ženski likovi i simbolika u Matoševim pripovijetkama
Kategorija roda i patrijarhalni sustav u pripovijetkama Dinka Šimunovića
14. 5. 2019.
Suvišan čovjek u Bijegu M. C. Nehajeva
O Dubrovačkoj trilogiji Ive Vojnovića posebno s obzirom na propadanje plemstva
Po čemu je Đuka Begović uspješno modernističko prozno djelo
21. 5. 2019.
Identitet i groteska u Isušenoj kaljuži J. P. Kamova
A. B. Šimić kao ekspresionistički pjesnik
Funkcija ženskih likova u Krležinoj drami Gospoda Glembajevi
28. 5. 2019.
Zimsko ljetovanje Vladana Desnice
Metaforičnost i realističnost u Marinkovićevim novelama s posebnim osvrtom na Ruke
Postmodernizam u hrvatskoj književnosti
4. 6. 2019.
Slamnigova Bolja polovica hrabrosti
Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja Ive Brešana
Koraljna vrata Pavla Pavličića
Literatura:
2. semestar
Obavezni predmet - Redovni smjer - Nastavnički
Termini konzultacija:
Obavijesti
Objavljeno: 24. 1. 2018. u 12:03
Davor Piskač

Konzultacije srijedom od 12 do 14 sati. 

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS