Psihologija spavanja i budnosti
Šifra: 53827
ECTS: 3.0
Nositelji: doc. dr. sc. Adrijana Bjelajac
doc. dr. sc. Biserka Ross
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

1,0,0

Nastava se odvija na hrvatskom jeziku u svim svojim elementima, a stranim studentima koji su pridruženi mješovitoj grupi nudi se mogućnost savladavanja predmeta pomoću dodatnih izravnih konzultacija s nastavnikom i asistentima na engleskom jeziku. Pri tome, nastavnik stranog studenta upućuje na odgovarajuću literaturu na engleskom jeziku te mu osigurava mogućnost polaganja predmeta na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Opis predmeta
Analizirati psihološke, biološke i bihevioralne aspekte budnosti i spavanja, u kakvom su odnosu spavanje i budnost, koje se metode koriste za ispitivanje spavanja, koje su karakteristike zdravog spavanja i različitih poremećaja spavanja, što karakterizira sanjanje i koje se psihologijske metode i tehnike koriste u dijagnostici i terapiji poremećaja spavanja. Kroz predavanja i studentske prezentacije na temu spavanja studenti će kritički vrednovati postojeće teorijske i metodološke koncepte o spavanju, kao i analizirati i preispitati svoje vlastito spavanje.

Razina e-učenja 1
Razina engleskog 1

Opće kompetencije
Vrednovati različite teorije, paradigme i metodološke pristupe u psihologiji pri planiranju procjene i intervencija s pojedincima, grupama i organizacijama.
Podržati suradnju u interdisciplinarnom timskom radu te kreirati konstruktivne profesionalne odnose sa stručnjacima suradničkih disciplina.

Ishodi učenja
1. Analizirati bihevioralne, fiziološke i psihološke aspekte spavanja.
2. Usporediti osnovne metode za ispitivanje spavanja i pospanosti.
3. Objasniti mehanizme regulacije spavanja.
4. Procijeniti metode za ispitivanja sanjanja i snova.
5. Argumentirati različita stajališta o funkciji spavanja.
6. Klasificirati pokazatelje različitih poremećaja spavanja.
7. Primijeniti određene oblike tretmana za različite poremećaje spavanja.
8. Primijeniti principe zdravog spavanja na vlastitom spavanju.
9. Procijeniti svoje vlastito spavanje.


Tjedni plan nastave
1. Uvod u kolegij. Što je spavanje? Definicija spavanja s bihevioralnog i fiziološkog aspekta. Važnost ispitivanja spavanja. Stanja svijesti. Mjerenje spavanja. Upoznavanje sa studentskim projektom.
2. Metode za ispitivanje spavanja i pospanosti. Dnevnici spavanja. Upitnici za procjenu kvalitete spavanja. Upitnici jutarnjosti-večernjosti. Višekratni test latencije uspavljivanja. Skale pospanosti. Psihomotorni zadatak pozornosti.
3. Karakteristike i regulacija spavanja i budnosti cirkadijurni i homeostatski mehanizmi. Bihevioralne, fiziološke i psihološke karakteristike spavanja i budnosti. Osnovni mehanizmi u regulaciji spavanja i budnosti.
4. Filogeneza spavanja
5. Metode za ispitivanje spavanja. Polisomnografija i određivanje stadija spavanja. Zadaci za određivanje stadija spavanja.
6. Ontogeneza spavanja. Razvoj spavanja od rođenja do adolescencije. Spavanje hrvatskih adolescenata.
7. Ontogeneza spavanja. Spavanje odraslih. Spavanje i starenje. Spavanje i dugovječnost.
8. Metode za ispitivanje spavanja. Aktigrafija. Valjanost aktigrafske metode za ispitivanje spavanja. Upotreba aktigrafije u dijagnostici i tretmanima poremećaja spavanja. Usporedba različitih metoda za ispitivanje spavanja. Daljnje upute za studentski projekt.
9. Funkcija spavanja. Tradicionalna pitanja o funkciji spavanja. Potreba za spavanjem. Spavanje kao adaptivno stanje. Novi pristupi u ispitivanju funkcije spavanja.
10. Spavanje i emocije. Spavanje i emocionalno reagiranje.
11. Spavanje i učenje. Spavanje i pamćenje. Učinci deprivacije spavanja na učenje i pamćenje.
12. Poremećaji spavanja. Klasifikacija poremećaja spavanja. Epidemiološka istraživanja poremećaja spavanja.
13. Dijagnostika i terapija poremećaja spavanja. Farmakološki i nefarmakološki pristup u liječenju poremećaja spavanja.
14. Sanjanje. Neurokognitivna teorija sanjanja. Analiza sadržaja snova. Svrha sanjanja. Ostale teorije snova. Uzroci i terapija insomnije. Psihološki modeli nastanka i razvoja nesanice. Tretmani nesanice.
15. Prezentacija studentskih projekata o spavanju, njihovih analiza i evaluacija


Ocjenjivanje
Dva kolokvija ili pismeni ispit 3 5; projekt i njegova prezentacija 2 5.
Literatura:
  1. Dement WC, Vaughan C (2009). Spavajte bolje, živite dulje. Zagreb: Školska knjiga.

    Odabrani radovi iz stručnih časopisa relevantni za pojedinu temu.
Preporučena literatura:
  1. Moorcroft WH. (2005). Understanding Sleep and Dreaming. Springer.

    Lee-Chiong TL, ed. (2006). Sleep: A Comprehensive Handbook. Hoboken, New Jersey: Wiley.

    Sleep Research Society (1997). Basics of Sleep Behavior. WebSciences International and Sleep Research Society.
    Dostupno na URL http://www.sleephomepage.org/sleepsyllabus/sleephome.html

    Carskadon M. A., ed. (2002). Adolescent Sleep Patterns. Biological, Social, and Psychological Influences. Cambridge: Cambridge University Press.
1. semestar
PSI-dipl (4388): Izborni kolegiji - Redovni studij - Psihologija

2. semestar Ne predaje se
PSI-dipl (4388): Izborni kolegiji - Redovni studij - Psihologija

3. semestar
PSI-dipl (4388): Izborni kolegiji - Redovni studij - Psihologija
Termini konzultacija:
Obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu djeluju od 16. studenoga 1992. godine. Od 2017. ustrojeni su kao sveučilišni odjel za interdisciplinarno proučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne i intelektualne povijesti i zbilje, medijske i interpersonalne komunikacije, akcija društvenih skupina, ljudskoga doživljavanja i ponašanja, razvoj jezika, otvorenih političkih, kulturnih i socijalnih pitanja od nacionalnoga ili regionalnoga interesa.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka organizacija izvode studije na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Studijski programi filozofije, hrvatskoga latiniteta, komunikologije, kroatologije, latinskoga jezika, povijesti, psihologije i sociologije, znanstvenoga i nastavničkoga smjera, usporedno uzimaju u obzir četiri sastavnice: 1. općeteorijsku i metodološku, 2. nacionalnu ili kroatološku, 3. europsku i 4. globalnu.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS